U nastavku možete pročitati intervju češke  veleposlanice u Crnoj Gori, koja se  osvrnula na značaj KotorArt-a za kulturnu diplomaciju,  rezultate izbora za EU Parlament, odnose Crne Gore i Češke, ratu u Ukrajini, kao i ostale aktualne teme.

Koji je značaj KotorArt festivala za kulturnu diplomaciju i Republiku Češku?

Smatram kulturnu diplomatiju za izvanredno važnu u promociji veza između dvije države i u jačanju vrijednosti koje su zajedničke u vanjskopolitičkoj diplomatiji kako Češke koja ove godinu slavi 20g od pristupanja EU tako i Crne Gore koja aktivno radi na tome da postane članica EU i taj reformski put prema istim vrijednostima Češka podržava.  Zaista mislim da je  Festival  Kotor Art glavni umjetnički događaj u čitavoj jugoistočnoj Evropi, da je vrlo cjenjen i popularan kod međunarodnih partnera i ljubitelja muzike, arhitekture i umjetnika uopšte. Češki umjetnici 19. vijeka i operski kompozitori poput Karela Bendla, koji je rođen i umro u Pragu, gdje je studirao u školi za orgulje i gde se upoznao i sprijateljio sa Antoninom Dvořakom, godinu dana prije nego što je diplomirao 1858. godine,  koriste slike turskog ugnjetavanja Crnogoraca kao moćnog simbola austrijskog ugnjetavanja Čeha. Mogu biti ponosna na to što su češki kompozitori postali svjetski poznati, da njihovu muziku publika voli da sluša, i da uživa u češkim operama i baletima. Potičem iz muzičke porodice i volim muziku, ples, umjetnost kao takvu. Ponosna sam na to što u Crnoj Gori, čiji sam i sama veliki prijatelj od 2006. godine, kada je povratila svoju nezavisnost, slobodu i ljubav prema crnogorskoj kulturi, mogu danas biti ne samo diplomata koji želi Crnoj Gori sreću na njenom putu ka Evropskoj uniji, već i čovjek koji lično voli crnogorsku kulturu, muziku i umjetnost.

Kulturna diplomatija jeste saradnja, kao što su na primjer Dani češkog filma u Crnoj Gori, koji se tradicionalno održavaju u Podgorici, prezentacija  čeških pisaca, čeških istoričara i poštovavaoca Crne Gore i njene istorije, na primjer, Františeka Šisteka, izložba i nastupi uoči češkog predsjedavanja u Savjetu EU u  2022. g u Kuslevovoj kući u Podgorici, gdje smo imali nastup dva umjetnika, Verice Čuljković, crnogorske violinistkinje i Jana Budara, češkog pijanistu, umjetnika, glumca, pisca i slikara, zatim predstavljanje političkog i umjetničkog rada bivšeg predsednika Vaclava Havela kroz otvaranje njegove biste na Fakultetu političkih nauka u Podgorici i kutka Vaclava Havela na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, gdje se zainteresovani mogu upoznati sa životom i djelom ovog izuzetnog političara, umjetnika i vođe, pilot projekat i na osnovu njega planirani projekat izučavanja češkog jezika i kulture na Filološkom fakultetu u Nikšiču i u FCJK na Cetinju, učešče na knjižnom festivalu Odakle Zovem u organizaciji knjižare Karver i puno, puno drugih dešavanja.

Kakav je Vaš komentar o rezultatima izbora za EU parlament? Kakav će to imati odraz na proces integracije Crne Gore? Nedavno je veleposlanica EU delegacije u Crnoj Gori, gospođa Popa završila svoj mandat. Kako ocjenjujete suradnju s njom?

Izbori za Evropski parlament su još jedan primjer funkcionisanja parlamentarne demokratije i demokratskih procesa u EU. Dobro je što smo sve svjesniji uticaja dezinformacija i tražimo načine da na njih odgovorimo, u dva osnovna pravca, prvo davanjem činjeničnih aktuelnih informacija o javnim događajima, a zatim aktivnim suprotstavljanjem lažnim izjavama, kampanjama i promocijom ali lakše je lagati nego pronaći činjenice i sve uvesti na pravu mjeru.

Parlamentarni izbori su za sve nas koji smo članovi EU i za zemlje kandidate, ali i zemlje izvan EU, vrlo važni jer nama svima pokazuju gdje se nalazi zajednički interes za vrijednostni sistem vladavine prava, demokratskih principa, poštovanje fundamentalnih sloboda i ljudskih prava a gdje moramo biti oprezni jer jačaju lijevi i desni ekstremizmi i nacionalizmi koji ne žele vrijednosni sistem suživota za sve, već žele jednu grupu praviti važnijom od druge, treće itd. Danas, kad Rusija vodi opasan imperijalistički rat protiv Ukrajine i želi time širiti svoju vlast u tuđim teritorijama, želimo sarađivati stvarno, na djelima a ne na deklaracijama, želimo sarađivati sa proevropskim vladama, vladama koje cijene NATO i koje deklarišu svoj jasan strateški cilj, koje poštuju reforme EU, koje žele harmonizaciju sa vanjskom i odbrambenom politikom EU, pridruživanjem sankcijima protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, saradnjom u odbrambenom sektoru, i na taj način pomoći Ukrajini. Možda su ovogodišnji izbori EU pokazali slabljenje liberalnih teza i stavova, s druge strane na sreću nisu generalno ojačale fanatizme, extremizme, nacionalizme, fašizme i druge tendencije, opasne po demokratski slobodni život građana, ali moramo biti oprezni, jer Rusija forsira masovnim sredstvima preko različitih mehanizama i svojih satelita, hibridni, kibernetski i dezinformacioni rat, propagandu, poluistine koje se ne baziraju na činjenicama već na lažima i mitovima. Najistaknutiji evropski lideri pretrpjeli su neuspjehe. U međuvremenu, desničarske i krajnje desničarske stranke ostvarile su značajan uspjeh, iako nisu uspjele da postignu rezultate koje su predviđale ankete, uz dva važna izuzetka. Stranke krajnje desnice dominirale su privremenim rezultatima na izborima za Evropski parlament, što je dovelo do vanrednih izbora, a Emanuel Makron je raspustio francuski parlament nakon što je krajnje desničarski Nacionalni skup Marin Le Pen pobijedio na izborima i kada je potvrđeno da je krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) slavila je na „istorijskom“ drugom mjestu, ispred Socijaldemokratske partije (SPD) kancelara Olafa Šolca. Primarno na Crnoj Gori, na svima – na vladi, opoziciji, građanima, civilnom društvu, medijima stručnjacima – će zavisiti kako će se ovo odraziti na integracionom putu. Ako Vlada implementira svoje zadatke iz procesa integracije u EU, sigurno će to reflektovati ove pomake u pozitivnom smislu. Ja, kao ambasadorka Češke, kao neko ko je od samog početka podržavao demokratski put nezavisne Crne Gore u porodicu evropskih vrijednosti, smatram da Crna Gora kao pouzdani partner i član NATO ima veliki potencijal da napravi konkretne pomake prema EU. Ali to se ne može zasnivati samo na deklaracijama, već konkretnom implementacijom EU reformi, legislative i evropskih vrijednosti u praksi. Saradnja sa delegacijom EU i amb. Popom je bila izvanredno dobra, aktivna, dinamična.

Kako ocjenjujete odnose između Crne Gore i Češke? Gdje vidite prostor za proširenje suradnje?

Imamo tradicionalno veoma prijateljske, srdačne odnose između dvije zemlje koje prate dugu istoriju međusobne saradnje i uvažavanja. Naša saradnja je na svim nivoima od političke, ekonomske, kulturne.  Jačamo saradnju u javnoj diplomatiji jer je ona jaki instrument vanjske politike Češke - razmjenom akademskih, nevladinih, stručnih experata jačanjem kulturne razmjene u oblasti filma, umjetnosti, političkih radova, pravnih udruženja, u oblasti nauke.

27. i 28. maja Crnu Goru posjetila je velika privredno-ekonomsko-politička delegacija na čelu sa češkim ministrom saobraćaja Martinom Kupkom zajedno sa predstavnicima iz Privredne komore i desetine čeških firmi i tom prilikom je održan prvi Biznis forum Crne Gore Republike Češke, održana je I 5. Međuvladina mješovita komisija za privrednu saradnju, što sve u finalu znači jačanje postojećih odnosa I otvaranje mogućnosti za nove saradnje u nizu oblasti, prije svega saobraćajnoj infrastrukturi. Češke kompanije  prate i prijavljuju se na lokalne tendere u oblasti saobračaja železnica i puteva,  automobilne industrie. Potpisan je I potpisali bilateralni sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji će zamjeniti stari sporazum još iz perioda Jugoslavije. Intezivira se I saradnja u oblasti zdravstva, tako će predstavnici bjelopoljskog porodilišta posjetiti Republiku Češku i uspostaviti kontakte sa češkim porodilištima i babicama, razmjeniti iskustva i upoznati se kako taj sistem funkcioniše u Republici Češkoj. Ništa manje važna je i razmjena iskustava I dobre prakse Češke u oblastima poput smart tehnologija I gradovima (saobraćajna signalizacija, rješenja za pametne gradove, parking prostori, upravljanje saobraćajem) ali I po pitanju tehnologija za rješavanje starih ekoloških opterećenja I zbrinjavanja otpada uopšte.

Kao što vidite mnogo je oblasti gdje Češka ima šta pružiti Crnoj Gori i trudićemo se da na ovome baziramo produbljenje saradnje naših dviju država.

Češka se vrlo jasno odredila prema agresiji Rusije nad Ukrajinom i stala je na strani ukrajinskog naroda koji se bori za svoju slobodu. Kako se boriti s autokratskim režimima koji su prijetnja za mir i stabilnost u svijetu, a koji žele destabilizirati NATO i EU?

Ruska agresija donijela je novu geopolitičku realnost bezbjednosnim strukturama širom svijeta i poremetila je bezbjednosnu arhitekturu u Evropi i mimo nje. Cilj Moskve je da porazi i slomi Ukrajinu, učini je svojom kolonijom i maksimalno oslabi NATO i EU i potkopa Zapad i bezbjednosnu arhitekturu širom Evrope. Cilj Moksve je iskoristiti svoje satelite svugdje uključujući i region ZB i preko njih slabiti prozapadne demokratske vlade koje žele biti dio EU i NATO.

NATO i njegove članice nastoje da spriječe sukobe i izgrade mir za više od milijardu ljudi i kao takav najjači je odbrambeni savez ikada u našoj istoriji. Danas je NATO najjači ikada zahvaljujući svojoj čvrstoj transatlantskoj povezanosti, kao i zahvaljujući domaćim zadatcima svih njegovih članica u oblastima odvraćanja i odbrane. U osnovi, neophodno je postupati zajedno u okviru EU i NATO, jasno se suprotstaviti ruskoj agresiji, takvim koracima, koje će Rusija osjetiti. I podržavati Ukrajinu, koliko god je to moguće. Češka ne govori samo o miru, već aktivno djeluje u njegovoj aktivnoj promociji. Zato smo proaktivno postali jedan od lidera (pokretača) u promovisanju mira u Ukrajini. Podržavamo da Ukrajina postane članica EU i NATO, to je od suštinskog značaja za evropsku bezbjednost. Ovo je ključ ka miru i prosperitetu. Nije ni čudo što naši neprijatelji to znaju. Zato neprestano pokušavaju potkopati naše moralne i demokratske vrijednosti, kako bi nas oslabili.

Danas je povjerenje stalno ugroženo dezinformacijama, mitovima, lažima i polulažima, hibridima I kiber napadima kao i brojnim pokušajima iskrivljivanja značenja riječi i djela. Ovo je zaista ozbiljna prijetnja s kojom se moramo boriti svaki dan svi.

Češka slavi 20 godina u EU i 25 godina u NATO - u. Koji je značaj te činjenice?

Češka je ove godina kroz panele obilježila 20 godina Češkog članstva u EU i 25 godina članstva u NATO. Ambasada je organizovala dva panela na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore na obje ove teme. Objasnili smo studentima i svim gostima, zašto trebamo graditi evropsku budućnost zajedno, primarno, ali ne samo za mlade i fokusirati se na nauku, edukaciju, evropske vrijednosti, ne samo ekonomske projekte. Snaga EU leži u našem jedinstvu u različitostima. Članstvo u EU je bilo ključni strateški faktor za Češku,  na putu Češke Republike od sovjetizma i komunizma  ka demokratiji, evropskim vrijednostima, poštovanju ljudskih prava i povišenju životnog standarda demokratskih zapadnih država. Znali smo da nije dovoljno se fokusirati samo na ekonomiju i biznis, već istovremeno i na reforme vrijednosnog sistema i vladavine prava. Češka je uvijek uticala na evropsku istoriju. S obzirom na hiljadugodišnju istoriju naše države i našeg položaja usred kontinenta, drugačije i nije moglo biti. Naša glavna pokretačka snaga za povratak u Evropu bila je želja da se vratimo tamo gdje smo oduvijek istorijski pripadali. U Evropu zasnovanu na vrijednostima demokratije i slobode. Naučili smo da se ponašamo kao samopouzdana, srednje velika država –  svjesni da od EU ne samo dobijamo, veći da EU moramo da doprinosimo.

Nedavno, drugo do sada, češko predsjedavanje Savjetom EU donijelo je niz uspjeha: Češka je postigla širok konsenzus o tome kako reagovati na energetsku krizu. Zauzeli smo čvrst, jedinstven stav protiv Rusije kao agresora na Ukrajinu i najavili nekoliko paketa sankcija. Završili smo okvir dugoročne finansijske pomoći Ukrajini i nastavljamo biti iniciator vojne pomoći Ukrajini. Češka je postala pokretačka snaga u podršci Ukrajini od početka ruskog rata u toj zemlji.

Imamo jasnu ideju u kom pravcu bi Evropska unija trebalo da se razvija. Glavni prioriteti za nas su vrlo jasni:  vrijednosti EU, bezbjednost i prosperitet.

Zainteresovani smo da proširimo EU dalje, na zemlje čije Vlade žele implementirati zapadne standarde života i dobrog vladanja u skladu sa evropskim standardima

Proširenje treba posmatrati kao priliku da se proširi oblast slobode, demokratije, vladavine prava i prosperiteta na evropskom kontinentu i da se stvori jača Unija. Unija koja ostaje ambiciozna i konkurentna

o            Prednosti  članstva u EU nisu samo  velika finansijska podrška iz budžeta EU, već su mnogo šire, uključujući i mogućnosti unutrašnjeg tržišta, zakonodavstvo, razmjenu studenata i akademika, učešće u međunarodnim ekspertskim naučnim institucijama kao i niz drugih benefita, neophodnih za razvoj našeg intelekta, morala, vrijednosti i solidarnosti

o            Češka nije iskoristila sve prilike, ali se može reći da su ispunjena očekivanja koja smo od članstva u EU imali.

o            Članstvo u EU je preduslov, a ne garancija prosperiteta.

Članstvo u NATO je takođe bio naš strateški cilj, od plišane revolucije 17.11. 1989 kada smo ponovo dobili svoju slobodu i dostojanstvo I srušili smo sovjetski komunistički režim u tadašnjoj Čechoslovačkoj.

Podržavaćemo Ukrajinu dokle god bude potrebno. Saveznici u NATO-u i EU su jedinstveni u ovom stavu. Ovo radimo ne samo da bismo zaštitili suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, već i u interesu međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Ako Rusija dobije rat, to će poslati opasan signal svim autoritarnim režimima sa agresivnim ambicijama.

Putin je započeo ovaj rat i može odmah da završi ovaj rat. Ali Putin ne planira mir. Rusija zauzima velika područja Ukrajine, nastavlja svakodnevne varvarske napade na infrastrukturu i civilne ciljeve. Zato moramo nastaviti da pružamo podršku Ukrajini da postigne pravedan i održiv mir i da prevlada kao suveren, nezavisan narod u Evropi.

Rusija nije zainteresovana ni za kakve mirovne pregovore, jedini kredibilan mirovni plan predstavio je predsjednik Zelenski. Češka Republika u potpunosti podržava njegovu implementaciju i aktivno učestvuje u radu njegove I. radne grupe koja je posvećena nuklearnoj i radijacionoj bezbjednosti.