Grad Široki Brijeg bio je domaćin 2. međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Kulturna baština i identitet Hrvata u Bosni Hercegovini“ koja se održala 21. i 22. studenog.
Konferenciju su organizirali Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine iz Širokog Brijega i Institut za istraživanje migracija iz Zagreba uz potporu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH i Hrvatske kulturne zajednica u FBiH.
Ova značajna konferencija, okupila je veliki broj sudionika, kao i predstavnike institucija s ciljem očuvanja i promocije kulturnog nasljeđa Hrvata, kako u BiH, tako i izvan granica.
„Govoriti o jednom narodu i njegovom kulturnom i nacionalnom identitetu nemoguće je bez razumijevanja kulturne baštine kao jedne od njegovih najbitnijih sastavnica. Naime, kulturnu baštinu, bilo materijalnu, bilo nematerijalnu, nasljeđujemo od prošlih generacija i naših predaka koji su ovdje boravili i utjecali na stvaranje našeg identiteta“, kazao je gradonačelnik Ivo Pavković u prigodnom obraćanju sudionicima konferencije.
Među sudionicima je bio i Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, koji je održao izlaganje o Upisu Bokeljske mornarice Kotor na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U svom izlaganju, Deković je istaknuo povijesnu i kulturnu važnost Bokeljske mornarice, institucije koja opstaje već 12 stoljeća, te njezinu ključnu ulogu u očuvanju identiteta Hrvata u Boki kotorskoj.
Naglasio je kako upis na UNESCO-ov popis predstavlja ne samo priznanje vrijednosti ove tradicije, nego i obvezu njezinog očuvanja za buduće generacije. Posebno se osvrnuo na simboliku i doprinos Bokeljske mornarice u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u Crnoj Gori, ističući važnost suradnje između država i kulturnih zajednica u regiji. Deković je također upozorio na izazove koji prate proces očuvanja ove nematerijalne baštine, uključujući potrebu za institucionalnom podrškom i financijskim sredstvima.
Njegovo izlaganje bilo je popraćeno velikim interesom, budući da tema Bokeljske mornarice povezuje povijesne i kulturne veze između Hrvata iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ističući značaj zajedničkih napora u očuvanju identiteta i tradicije u suvremenom društvu.