Reagiranje HNV- a povodom napisa da je crkva na Gospi od Škrpjela građena kao pravoslavna crkva

Time to read
2 minutes
Read so far

Petak, 16. kolovoza 2024. - 14:33
Autor: 

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore osjeća se dužno, kao krovno i legitimno predstavničko tijelo hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, reagirati na napis o kojemu smo informirani.

Naime, na internetskoj stranici agencije Speedboat &Semi- Submarine Tours Montenegro se u sekciji  grupnih tura, pod oznakom Gospa od Škrpjela u trećem pasusu nalazi rečenica u kojoj piše da je crkva na Otoku Gospe od škrpjela ,, u početku građena kao pravoslavni hram, koju su kasnije obnovili Mlečani i pretvorili u rimokatoličku“??!!

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, čija je zadaća i da štiti, čuva i promovira i tradicijsku i vjersku baštinu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, čiji je neodvojivi dio i pripadnost Katoličkoj crkvi, nije moglo, a da i ovoga puta ne stane u obranu istine i objektivnog izvještavanja.

 Suvišno je svakom dobronamjernom čovjeku, ne nužno žitelju Kotora, Boke, Crne Gore, ili šire, a kamoli lokalnom stanovništvu i poznavateljima povijesnih prilika na tlu Boke kotorske objašnjavati što je pogrešno u spornoj rečenici.  Ali zbog stranih turista  i , prije svega, mlađih generacija, je nužno da se zna da crkva na Otoku Gospe od Škrpjela nikad nije bila pravoslavna jer u to vrijeme nije bilo pravoslavnog stanovništva u Kotoru i Perastu.

Ne znamo je li ovdje riječ o elementarnom nepoznavanju fakata ili samo o lošem primjeru istraživačkog novinarstva, ali u cilju rasvjetljavanja i educiranja odlučili smo se navesti sljedeće statističke podatke iz relevantnih izvora o strukturi i broju stanovnika u Perastu u 16. stoljeću, iz kojih je jasno da se crkva na Gospi od Škrpjela ne bi bila imala za koga graditi,  ako je plan bio da je se gradi za pravoslavno stanovništvo, jer njega u to doba na toj teritoriji jednostavno nije bilo: 

U Kotoru i Perastu u prvoj polovici 16. stoljeća uopće nije bilo pravoslavaca , a  1774. u Kotoru ih je bilo svega 15,85% . Nadalje,  odnos katolici-pravoslavci, prema popisu stanovništva iz 1910., bio je: Kotor, s naseljima: Bogdašić, Kavač, Lepetane, Mrčevac, Orahovac, Škaljari i Špiljari (3.939 – 1.820), Dobrota (792 – 424), Muo (581 – 96), Prčanj (860 – 108), Stoliv, Gornji i Donji (318 – 67), Lastva, Gornja i Donja (703 – 13), Tivat (1.785 – 62) i Perast, s naseljima: Gjurić, Kostanjica, Strp-Lipci (862 – 358). (Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder, Wien, 1919.)       

 Nakon što smo u telefonskom razgovoru s predstavnicom navedene agencije naišli na nerazumijevanje i podozrivi ton na našu zamolbu da se sporni, odnosno netočni dio, da je crkva građena kao pravoslavna, ukloni iz tekst, odnosno korigira, odlučili smo  izraziti svoje negodovanje i javno, putem medija, da bi se i šira javnost upoznala s ovom problematikom.  

Da se razumijemo, nije ova agencija jedina koja je, ne provjerivši prethodno podatke sa stručnim osobama, prije svega sa strukom i s licenciranim vodičima, preuzela tekst s neprovjerenih drugorazrednih i trećerazrednih sajtova. Svima nam je dobro poznato da triput izgovorena laž, postaje istina. Kad je o pisanoj neistini riječ, posebno na internetu, ona u vrlo kratkom roku postaje viralna.

Iako bavljenje provjerama legitimnosti i integriteta načina poslovanja turističkih agencija nisu direktna nadležnost Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, one se itekako tiču hrvatskoga naroda  i rimokatolika u Crnoj Gori. Ovim reagiranjem Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore nastoji zaštiti interese domicilnog, autohtonog  stanovništva Boke kotorske.

Temeljem prethodno navedenoga, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, u cilju objektivnosti i istinitog informiranja javnosti, apelira na turističke djelatnike, posebno turističke vodiče,  novinare i  PR stručnjake, koji trebaju imati izražen osjećaj odgovornosti  za svako napisano slovo, da se ne upuštaju u pisanje i objavljivanje tekstova, a da prethodno nisu osigurali relevantne informacije i podatke iz svih dostupnih izvora, pa makar bilo riječi i o  tekstu  koja ima više zabavni, a manje edukativni karakter.  

 Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore