Andrija Mandić predsjednik je crnogorske skupštine, čelnik prosrpske i proruske desnice, Milan Knežević je zastupnik također blizak Beogradu, a Aleksa Bečić potpredsjednik vlade iz redova Demokrata. 

MVEP piše kako su proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj zbog „sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa” i „kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe”. 

Ministarstvo žali što je većina u crnogorskoj skupštini „odlučila zanemariti kontinuirane pozive RH da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore". 

„U tom kontekstu, djelovanje spomenutih političkih dužnosnika posebno se izdvaja, a njihovo postupanje nikako se ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim” niti je sukladno crnogorskom putu prema Europskoj uniji, upozorio je MVEP. 

Ministarstvo poručuje kako su dobrosusjedski odnosi „jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore”. 

„Hrvatska podržava europsku Crnu Goru, podržava proces pristupanja Europskoj uniji i zalagala se za napredak na europskom putu Crne Gore. Republika Hrvatska očekuje da će se Crna Gora ponašati u skladu s europskim vrijednostima i u europskom duhu te da će svoje napore usmjeriti na daljnje ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu”, stoji u priopćenju. 

MVEP nije dao točan razlog za ovu odluku, no pretpostavlja se da je ona vezana za rezoluciju o Jasenovcu koju je skupština Crne Gore izglasala krajem lipnja. Riječ je o odluci prosrpskih stranaka u Crnoj Gori kao odgovor na rezoluciju u Srebrenici u Ujedinjenim narodima. 

Hrvatski politički vrh, ali i crnogorski političari, to su ocijenili kao pokušaj Srbije da pogorša odnose između Zagreba i Podgorice i europski put Crne Gore, europskom članstvu najbliže zemlje.  Za rezoluciju je glasao 41 zastupnik, između ostalih iz redova stranaka Mandića, Bečića i Kneževića.