175. obljetnica Matice Hrvatske u Kotoru

Time to read
2 minutes
Read so far

Ponedjeljak, 12. veljače 2018. - 10:41
Autor: 

Svečano obilježavanje 175. obljetnice Matice Hrvatske. u organizaciji Ogranaka Matice hrvatske u Boki kotorskoj  održat će se u  dvorani muzičke škole “Vida Matjan”srijeda, 14.2.2018. u 19 sati.

O povijesti, značaju Matice Hrvatske u prošlosti i današnjem vremenu govorit će gosti iz Zagreba: akademik Stjepan Damjanović; predsjednik Matice Hrvatske: “ Matica Hrvatska -175. godina povjerenja u kulturu” i Zorislav Lukić. generalni tajnik: “Matica Hrvatska danas “.

U glazbenom dijelu programa sudjelovat će prof. Angela Mijušković, flauta i prof. Andrea Živković  i učenica I. razreda srednje škole Noemi Peričić, violina ( klase prof. Mileve Krivokapić)  iz Muzičke škole “Vida Matjan”  Kotor .

Matica Hrvatska je najstarija hrvatska kulturna ustanova utemeljena u Zagrebu 1842. godine Iz Matice nastale mnoge danas najstarije ustanove; Hrvatsko sveučilišta, Akademije znanosti i umjetnosti, Društvo hrvatskih književnika. Matica hrvatska od samih početaka presudna za promicanje nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva. Matica Hrvatska godišnje objavi oko 250 izdanja i održi 500 kulturnih manifestacija. Najznačajniji kulturni projekti Stoljeća hrvatske književnosti, Povijest Hrvata, posebno značajni projekti posvećeni mladima :Filozofska  i Komunikološka škola, Medijski susreti, Mladi glazbenici i likovni umjetnici. Matica Hrvatska djeluje u razgranatoj mreži sa oko 130 ogranaka u Hrvatskoj  i drugim zemljama. Među njima je i Crna Gora sa nedavno utemeljenim Ogrankom Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Stjepan Damjanović (1946.) je diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti, te ruski jezik i književnost. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu .Cijeli radni vijek na tom je fakultetu: 1971. izabran je za asistenta profesoru Eduardu Hercigonji na Katedri za staroslavenski jezik (danas Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo), od 1982. je docent, a od 1986. redoviti profesor na toj katedri. Njezinim je predstojnikom od 1992. do 2008. Na tom je fakultetu obranio svoj magistarski (1977) i doktorski (1982) rad s temama iz jezika srednjovjekovnih hrvatskoglagoljskih tekstova. Godine 1998. postao je članom suradnikom, a 2004. pravim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Osim na matičnom predavao je na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu, a gostovao je jednokratno i na drugima. Bio je predsjednik Komiteta hrvatskih slavista i organizator Prvoga hrvatskoga slavističkoga kongresa u Puli. Od 1996. do 2000. član Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, a od 1999–2002. glavni tajnik Matice hrvatske, sada njezin predsjednik. Autor je utemeljio i uređivao Matičinu biblioteku Inozemni kroatisti.

Zorislav Lukić (1960.) je diplomirao 1984 povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 

Od  1985.  do  kraja 1989.  je radio Historijskom  arhivu  u  Karlovcu. Kao archivist je   obrađivao  građu  Kraljevske  kotarske  oblasti  s  kraja  19.  i  početka  20. stoljeća. Od  1990.  do  1995.  radi  u  Tajništvu Hrvatske  socijalno  liberalne stranke.  Od  1993.  do  1995.  član  je  Gradske  skupštine  Grada  Zagreba.

Od   1995.  do  kraja  1996.  radi  u  Gradskoj  knjižnici  u  Zagrebu. Od  1997.  zaposlen  u  Matici  hrvatskoj ,  za glavnoga tajnika izabran je 2002.godine                          . 

Od  važnijih  projekata  Matice  hrvatske  u  kojima  je  sudjelovao ističu se sljedeći:  Hrvatski  pravopis  MH  u  kojem  je  bio  tajnik  projekta;  ciklus  od  šest znanstvenih  skupova  Hrvatska  u  XX.  stoljeću;  glazbeni  ciklus  Mladi  glazbenici  u  MH; Komunikološka  škola  MH.  Uredio  nekoliko  knjiga I napisao  scenarije  za dokumentarne filmove (Matica hrvatska 2010, Vlaho Bukovac – hrvatski kozmopolit, Ogranci Matice  hrvatske).  Pisao  društvene  komentare,  uglavnom  u  novinama  „Vijenac“.  Bio  je predstavnik MH u inicijativi nacionalnih hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova koje su pokrenule osnivanje televizijskog programa za kulturu HTV 3. Od  2007.  do  2011.  bio  je član  Odbora  za  znanost,  kulturu  i  obrazovanje Hrvatskoga sabora.  Član  je  novinarskog  društva  Hrvatski  novinari  i  publicisti  u  čijem  je  osnivanju  i sudjelovao.