Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u prigodi 1600. godišnjice smrti sv. Jeronima organizira međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup "Hrvatska kultura i sveti Jeronim", koji će se održati 3. i 4. studenoga u Knjižnici HAZU u Zagrebu.
Sv. Jeronim, jedan od protagonista kršćanske duhovnosti, za hrvatski je povijesni prostor tradicionalno vezan radi vlastita navoda u djelu "O znamenitim muževima" da je rođen "u gradiću Stridonu, koji su Goti razrušili, na nekadašnjoj granici Dalmacije i Panonije", napominje HAZU u najavi skupa.
"Sv. Jeronim sigurno je jedan od najvažnijih ljudi za hrvatsku kulturu i duhovnost. Upravo zahvaljujući njegovu golemom autoritetu – jer mu se pripisivao pronalazak glagoljskog pisma, a ponekada i prijevod Biblije na 'njegov' tj. hrvatski materinski jezik – stoljećima se hrvatski jezik uspijevao očuvati kao liturgijski jezik, što je prava rijetkost u okvirima Katoličke crkve", ističu iz HAZU.
Hrvatski renesansni pisci kao Marko Marulić, Petar Pavao Vergerije St., Vinko Pribojević, Petar Zoranić te znameniti protestantski teolog Matija Vlačić Ilirik u svojim su djelima veličali sv. Jeronima, ističe HAZU i dodaje kako je Marulić energično dizao svoj glas protiv onih koji su tog velikana držali Italcem.
Marulić se, napominje, čak poistovjećivao s njim kad u djelu "Vita Divi Hieronyimi" kaže "On je moj, a ja sam njegov".
Na imaginarnom putovanju u "Planinama" Petru Zoraniću sv. Jeronim je vodič, baš kao što je Danteu bio Vergilije, podsjećaju iz HAZU i napominju da je potaknut ovom tradicijom zagrebački nadbiskup Juraj Haulik osnovao izdavačko Društvo Sv. Jeronima 1868. godine.
Znanstveni skup u HAZU okupit će vrsne poznavatelje djela sv. Jeronima i svetojeronimske tradicije koji će na svjež način razmotriti probleme čitanja uloge sv. Jeronima u hrvatskoj kulturi i to u europskom kontekstu. Radi se o ključnoj osobnosti hrvatskoga povijesnog i kulturnog identiteta, te protagonistu brojnih djela likovne baštine i književnosti od Andrije Alešija i Marka Marulića do Ivana Meštrovića, Šimuna Šite Ćorića i Jakše Fiamenga.
Njime će se, naime, ne samo u užem krugu krovnih kulturno-znanstvenih i baštinskih ustanova u Hrvatskoj raspraviti neka od najvažnijih književnih djela nastala na hrvatskom jeziku, već će se i u međunarodnim krugovima ali i u široj javnosti ojačati svijest o ovome velikanu svjetske duhovnosti i njegovoj čvrstoj povezanosti s kulturnim kodom hrvatskoga prostora.
(Hina)