U Zagrebu, 18. i 19. prosinca, održava se konstituirajuća sjednica 2. Saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Ivan Grbešić, predstavnik Savjeta za Kanadu, novi je predsjednik Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Za potpredsjednicu Savjeta izabrana je Miljana Glamuzina, predstavnica Hrvata za Bosnu i Hercegovinu i članica Savjeta za BiH, za drugog potpredsjednika Ivan Gugan, predstavnik hrvatske manjine i član Savjeta za Mađarsku. Luka Budak, predstavnik hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih država i član Savjeta za Australiju treći je potpredsjednik, dok je Ruža Studer Babić potvrđena za četvrtu potpredsjednicu, predstavnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih država, članicu Savjeta za Švicarsku.
Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna ove godine donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Riječ je o savjetodavnom tijelu koje će pomagati Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa koji se tiču Hrvata izvan njenih granica.
U Savjetu Hrvati iz Bosne i Hercegovine imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo 29 predstavnika.
Na sjednici koja se danas i sutra održava u Zagrebu, razgovarat će se o mogućnostima poboljšanja i jačanja suradnje na gospodarskome, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica.
Novi predsjednik Savjeta Ivan Grbešić istaknuo je problem stjecanja hrvatskog državljanstva.
Konstituirajuću sjednicu otvorili su predsjednik Vlade Andrej Plenković i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. Jednostavniji proces stjecanja državljanstva, lakše ostvarivanje biračkog prava i promicanje hrvatskog identiteta, jezika i kulture glavni su ciljevi Vlade RH prema Hrvatima izvan Hrvatske, rekao je premijer.
Uz uvijek aktualna pitanja dvostrukoga oporezivanja i elektronskog glasovanja, poseban naglasak sjednice bit će na mogućnostima poboljšanja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske te modalitetima suradnje u projektima financiranih novcem iz europskih fondova.
Raspravljat će se i o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija te unaprjeđenju postojećih načina promicanja hrvatskoga identiteta, tradicije, kulture i jezika u inozemstvu.