Hrvatski muzej arhitekture HAZU organizirao je predstavljanje monografije Arhitekt Josip Slade Šilović: Graditeljska djela u Knjaževini Crnoj Gori 1877-1900., autora Slobodana Mitrovića, održano u utorak 26. ožujka 2024. u Knjižnici HAZU. Izdavači monografije su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore i Skaner studio.

Josip Slade Šilović (1828.-1911.) bio je jedan od stranih stručnjaka koji su bili ključni u razvoju Crne Gore, tada plemenske i ratom iscrpljene zemlje nakon priznavanja njezine nezavisnosti 1878. i prestanka ratnih sukoba kada se pokreću sva područja života “male Knjaževine u brdima”. Ostavio je veliki trag u izgradnji prometnica, infrastrukturnih kopnenih i morskih utvrda, arhitektonskih zdanja, palača, crkava, kazališta i urbanog planiranja.

Unatoč velikom značaju Josip Slade Šilović nije bio predmet stručno-znanstvenog izučavanja, ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj, pa je ovo prvi, na višegodišnjem istraživanju utemeljen, iscrpni uvid u njegov život, od studentskih dana do zrelih godina. Osim toga u trinaest poglavlja knjige opisuje se postojeće stanje ruralne Crne Gore, a u deset poglavlja graditeljska djelatnost, odnosno ono što je projektirao ili realizirao za samo deset godina svojeg boravka u Crnoj Gori.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt rekao je kako je kroz ovu monografiju prezentiran dio opusa Josipa Slade Šilovića iz Trogira, školovanog u Padovi, odnosno djela realizirana na području Kneževine Crne Gore. “Radi se o Hrvatu koji nosi važnu ulogu u povijesti graditeljstva Crne Gore na prijelazu 19. u 20. stoljeće, a o kojem se do ove monografije nije pisalo, uz iznimku biografije Cvite Fiskovića, dodao je.

Nakon pozdravnog govora predsjednika HAZU-a, gospodina Velimira Neidhardta, pozdravno se obratio Zvonimir Deković, predsjednik HNVCG-a: “ Zaista mi je čast i privilegij da vas danas mogu pozdraviti ispred HNVCG-a i iskazati jednako zadovoljstvo kao kad smo 3. listopada 2015.g.,  nakon jedne duže pauze, na Cetinju  govorili o Josipu Slade Šiloviću.  Za to cetinjsko predstavljanje mogu zahvaliti upoznavanju s ondašnjim dogradonačelnikom Trogira gospodinom Radovanom Slade Šilovićem, a za knjigu koju predstavljamo možemo zahvaliti kako autoru, gospodinu Mitroviću, tako i Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske i njenom predsjedniku gospodinu Danilu Ivezići s kojim uspješno surađujemo na mnogobrojnim projektima više od 20 godina. Josip Slade Šilović  ostavio je neizbrisiv trag u prostoru ,bolje reći u lovćenskom kamenu, trag genijalnog arhitekte i vizionara (nikšićki urbanistički plan koji se nije mijenjao 50 godina nakon što ga je Slade projektirao, o čemu će nešto više reći gospodin Mitrović). Kad govorimo o Sladeu,  ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je svojim radom svoju javnu ekspresiju kroz modernu arhitekturu, kroz tu arhitektonsku putnu aortu, više od desetljeća  u budućnost Crne Gore ugrađivao najmodernija zapadna dostignuća u arhitekturi i time, u dobroj mjeri, usmjeravao njezinu budućnost prema zapadnim vrijednostima. Tako je Glas Crnogorca 31. svibnja 1881. godine na svečanosti otvorenja puta Kotor-Cetinje uspoređivao Sladeovo djelo s najvećim crnogorskim ratnim pobjedama. Citiram: „Crna Gora je završila jedno veliko djelo što se može usporediti sa sjajnim pobjedama na Grahovcu, Vučjem Dolu, Fundini itd“. Završen citat. Njegov svevremeni opus u Crnoj Gori to potvrđuje sa svim svojim segmentima u arhitekturi u kojima se okušao, a projektirao je od putova, veličanstvenih mostova, zgrada i kraljevskih dvoraca, crkava, generalnih urbanističkih planova za Podgoricu, Cetinje i Nikšić, Lazareta u Meljinama, a posebno se istakao rješenjem kupole najveće crkve u Kotorskoj biskupiji, Rođenja Blažene Djevice Marije na Prčanju, ali i prvog pristaništa u Baru, gradu kojega je Crna Gora dobila Berlinskim kongresom 1878. godine, a Slade je baš tih godina došao u službu knjaza Nikole“.

Akademik Andrija Mutnjaković ocijenio je kako je velik doprinos crnogorskoj arhitekturi da se takva monografija pojavila i da će ubuduće biti inspirativna. “Ona ima i drugu poruku, za mene je to knjiga o zaboravljenim vezama koje su tada postojale između Trogira i crnogorskih gradova Crne Gore”, dodao je.

Radovan Slade Šilović podsjetio je na živopisan životni put svog prastrica, svestrane, visoko učene i društveno angažirane ličnosti, ustvrdivši kako je njegovo rodoljublje bilo neupitno i otvoreno se manifestiralo putem narodnjaštva. U politiku se uključivao, ali sa znanjem i vizijom, u trenutku kada je osjetio da može pomoći svom narodu, a ostvario je mnogo povezavši struku i težnju da doprinese svom zavičaju, rekao je.

Autor knjige Slobodan Mitrović je pojasnio da je Crna Gora u trenutku priznavanja njene nezavisnosti 1878. bila čista netaknuta priroda, bez kilometra ceste i bez naselja, osim Cetinja koje je imalo neku urbanu formu, dok će do 1914. uz brojne nove gradove Crna Gora imati 640 kilometara cesta. “Bio je problem mentalne transformacije: vjekovima se borilo za slobodu, a sad se trebalo transformirati i izgraditi državu. U Crnu Goru stoga dolaze brojni stručnjaci, najviše iz Italije, Hrvatske i Češke”, kazao je Mitrović, istaknuvši da su Hrvati Slade Šilović i Baltazar Bogišić, autor crnogorskog zakonodavstva, doslovno ugrađeni u fundamente države Crne Gore. “Slade Šilović je bio glavni državni arhitekt, radio je svoje projekte i odobravao tuđe, pa je uz vlastiti urbanistički plan Nikšića, planirao i Podrgoricu s ruskim arhitektom Varmanom”, rekao je Mitrović. Spomenuo je da ime Josipa Slade Šilovića nose ulice u Podgorici, Nikšiću i Baru te da je poznat u narodu.

U prepunoj dvorani HAZU-a među publikom su bili izaslanici Hrvatskoga sabora, Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH, Ministarstva kulture RH,  veliki broj akademika, kao i predstavnici Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske te gospodin Dragi Savićević, vlasnik Skaner studija,  koji je opremio i tiskao ovu vrijednu monografiju.

Izvor: info. hazu.hr/ Radio Dux