U prepunoj dvorani „Ivan Crnojević“ na Cetinju sinoć je održan Okrugli stol na temu „Svevremena ostavština Josipa Slade-Šilovića“, u organizaciji Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum“, uz generalnu potporu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i potporu Narodnoga muzeja Crne Gore.
Ispred Hrvatske krovne zajednice „Dux Croatorum“ nazočne je pozdravio predsjednik Adrijan Vuksanović.
Uvodnu riječ o ovom velikom arhitekti i graditelju iz Trogira dao je Pavle Pejović, ravnatelj Narodnoga muzeja Crne Gore:“ Josip Slade je zaslužio veliko poštovanje crnogorskog naroda za svoj vizionarski rad, koji je suštastveno mijenjao Crnu Goru. Naša je obaveza da mu se u budućnosti odužimo novim sadržajima i susretima“.
Predstavnik ministra kulture Aleksandar Dajković o Sladeovom stvaralaštvu je kazao: „Stvaralaštvo dr. Sladea Šilovića zabilježilo je period prosperiteta prijestoničke i crnogorske kulture, građevinskih manira i gradogradnje, kada je veća pažnja pridavana stilskim detaljima i zanatskoj prefinjenosti njihove izrade. Brojna poslanstva podignuta krajem XI i krajem XX vijeka danas pružaju najbolju sliku naprednog društva, koje se formiralo evropskim uzorima. Slade Šilović u svojim djelima je najčešće uspijevao da uskladi funkcionalno i dekorativno, umjetničko i tehničko, pri čemu je kontrukcija dobijala formu, a pročelje simboličku ulogu. Svakako se za njega može reći da je donio novi kreativni impuls u arhitekturi i urbanizmu Cetinja i Crne Gore, posebno ističući koncept organizacije fasada i prostora, povezanih objekta sa urbanim kontekstom. Tokom svoje karijere Slade je primjenjivao razne oblikovne dijapazone, zavisno od graditeljskog i prirodnog ambijenta u koji je uklopio svoju građevinu, kao i od tipa i sadržaja objekta“.
Posjetiteljima je prikazan dokumentarni film u produkciji HRT-a o stvaralaštvu Josipa Slade u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
O Sladeovim djelima govorio je i Mileta Bajović, arhitekt, na temu „Josip Slade-Šilović i Crna Goira“: „U nabrajanju djela koja je Slade ostavio Crnoj Gori posebno treba naglasiti veličanstveni monumentalni Carev most na rijeci Zeti kod Nikšića. Ovaj most je impozantnih dimenzija i sklada; započet je 23. maja 1894., a završen 20. oktobra iste godine, za nevjerovatnih pet mjeseci.
Nije mali broj ni objekata koje je projektovao Slade: Zetski dom na Cetinju sa čitaonicom i bibliotekom, arhivom i muzejom, zgrada austrougarskog poslanstva sa crkvom, dvorac knjaza Nikole u Nikšiću i zgrada lazaret u Meljinama kod Herceg Novog“.
„Josip Slade, na poziv knjaza Nikole, dolazi u Crnu Goru 1877., i za 20 godina ostaje njen najznačajniji neimar. Po dokumentima i literaturi, Slade je u dvije potonje decenije crnogorske knjaževine gradi kolske puteve trnogledne vrleti i skraćuje rastojanja. Za Nikšić pravi moderni urbanistički plan i najveće objekte u grad: hram Svetog Vasilija Ostroškog, dvorac kralja Nikole, a na Cetinju gradi građevine koje danas čine arhitektonski izuzetak. Tu, prije svega, treba istaći Zetski dom na Cetinju, koja je po interijeru bila sažetak šibenskog kazališta, kompleks austrijskog poslanstva sa crkvom i eksterijerom, kao i dvorac knjaza Nikole. Najmonumentalniji poduhvat, koji je nezaobilazan u istoriji crnogorske kulture je kolski put Cetinje-Njeguši, započet 1877. i dalje do Kotora, završen 1887. sa veličanstvenih 25 serpentina Cetinje-Rijeka Crnojevića-Podgorica i put Rijeka Crnojevića-Virpazar“, istakao je u svom izlaganju crnogorski pisac Mladen Lompar.
Publicist Vlatko Simunović osvrnuo se na Sladeov utjecaj na nikšićku arhitekturu naglasivši njegovu jedinstvenost: „Zamajac kulturnog preporoda Crne Gore, nakon priznanja njene suverenosti na Berlinskom kongresu rame uz rame sa Cetinjem bio grad Nikšić. Uloga Josipa Slade Šilovića, koji je na ruševinama toga Onogošta uradio prvi revolucionarni plan, od neprocjenjivog je značaja za ono što je Nikšić bio i što danas jeste. A bio je prepoznatljiv kao grad kulture i prosvjete.
Josip Slade je projektovao grad koji je bio građen po ljudskim mjerilima. U tom Nikšiću čovjek je mogao slobodno da se kreće, da slobodno shvata prostor i druge ljude; mogao je da se prilagođava tom gradu. Bio je to grad građen u jednom kolektivnom, laganom, sistematičnom procesu saradnje građana i gradske uprave. Bila je uspostavljena jedna fina ravnoteža izmeđšu čovjeka i fizičke strukture. Taj grad zadovoljavao je sve ljudske potrebe. Slade je napravio revolucionarni plan za grad od otprilike 40.000 stanovnika“.
Dr. sc. Fani Celio Cega, direktorica trogirskog Gradskog muzeja, na izvrstan je način pripremila predavanje koji se odnosio na Josipov najznačajniji opus-rad u Crnoj Gori, prikazujući nam njegove nacrte koji se čuvaju u Državnom arhivu u Splitu.
Na samom kraju, publici se obratio direktni potomak Josipa Slade - Radovan Slade Šilović, koji je svoje izlaganje započeo o manje poznatim činjenicama iz života njegovog strica:“Koliko je god bio tvrdoglavo odlučan, bio je svjestan i toliko odgovoran da opravda povjerenje uspjehom i u kratkom roku završenih studija. Odmjerio je svoja zvanja te na padovanskom sveučilištu u razdoblju 1850.-1853. položi niz ispita iz graditeljstva, prakse, zakonodavstva te konačno rektor iz istog sveučilišta proglašava Josipa Sladu – Šilovića doktorom filozofije, inžinjerstva, arhitekture i matematike. Svoje doktorske teze posvećuje svom očuhu za svo dobročinstvo i tako već tada Josip pokazuje svoju osobnu pravičnost s kojom se nije bilo jednostavno nositi, bez kompromisno i bez dodvoravanja u mnogim životnim okolnostima koje su se nametale za života“.
Radovan Slade-Šilović ističe da je Josip Slade bio istaknut i kao veliki domoljub, te da je često bio prinuđen reagirati na nepravdu koja je bivala činjena njegovom narodu.
„Potpuno sada shvaćam strica Josipa Sladu-Šilovića koji je radeći uvijek gledao opće dobro svojih i bio radni načelnik svog grada, da često nije stekao simpatije, jer kako je zapisao oko njega bjehu i ljenčine i dangube, sebičnjaci i profiteri koji brane svoje sitne koristi i ometaju opći napredak i razvoj općine. Nije se ulagivao ni razbacivao obećanjima, a na neizvršena obećanja od suradnika reagirao bi rigorozno. Deklarirao se javno putem tiska i na skupovima, bez zadrške“, istakao je Radovan Slade-Šilović.
Okruglom stolu nazočili su: Mitropolit crnogoski Mihailo, veleposlanica Republike Hrvatske u Crnoj Gori Ivana Sutlić Perić, direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Safet Kurtagić, ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković.
Večer je, svojim nastupom, uzveličala klapa „Veterani vazda mladi“.