Polje. Životno, ljubavno, borbeno. Ili ipak ono polje u ruralnim područjima koji se prostire na velikim površinama, a čija se važnost ispoljava u svakodnevnom životu. Objašnjenje polja najbolje se ogleda u onome da je to zapravo parče zemlje s točno određenim međama.Polje kao prirodni element, simbolizira plodnost, rad, mir, ali prije svega neizbježnu povezanost čovjeka s prirodom. U umjetnosti polja su prikazivana kroz mnoga likovna djela, a najznačajnija su možda iz 19. i 20. stoljeća. Iako su na nekim djelima polja prikazivana kao prostor u kome se prikazuje proces rata uništenja, s druge se prikazuje polje, na kojem se radi, odnosno stvara, te može nositi dvojaku simboliku: odražavajući cikluse života i smrti.Obradiva površina polja, stalno nas podsjeća na ciklično ponavljanje što nas donekle i asocira na životni tok: rađanje-življenje-umiranje. Za one vjerujuće polje je simbol raja, a sudeći po grčkoj i rimskoj mitologiji postoje polja, koja su dio podzemnog svijeta u koje odlaze junaci i dobri ljudi – Jelisejska polja. Baš kao i Jelisejska polja tako i Rajskom vrtu predstavljaju određeni i ograničeni dio prostora.Nasuprot umirujućoj simbolici koja nose Jelisejska polja, imamo i bojno polje. A to je dio prostora na kome je upotreba nasilja (ako se nasilje ikako može opravdati i dozvoliti) dozvoljena. Važno je da se izvan bojnog polja ratni zakoni više ne primjenjuju. A ipak, nekad je bolje biti i izvan polja, kako se kaže u kinematografiji, a što znači biti izvan kadra. Kada je bojno polje u pitanju svakako je najbolje biti izvan njega.Doduše, ona polja koja nas zaokupiraju su likovne scene pastoralnih pejzaža, mjesta u kojem se spajaju idealizirani prikazi prirode sa svakodnevnim životom. Impresionistima polje je simbol prolaznosti vremena i svjetlosti. Dok ekspresionisti polje promatraju kao mjesto apstraktne refleksije unutrašnjih stanja, koje vrvi od emocionalnog naboja i simbolike. Pored navedenog u tim radovima, polje također može imati sociološko značenje, a naročito u kontekstu agrarnih kultura. U tom kontekstu, polje bi predstavljalo naporan rad seljaka, žrtvu, ali i svakodnevnu borbu za preživljavanjem. I jedno i drugo umjetničko izražavanje prisutno je na djelima Vincenta van Gogha, koji je s jedne strane bio inspiriran životom običnih ljudi – seljaka, koji čitav dan rade u polju. Upravo takve, svakodnevne predstave, borba za egzistencijom, predstavljene su na njegovim djelima poput „Sijač (prema Mileu)“, „Sijač“ i „Radnik u polju“. Slikao ih je inspiriran djelima Jeann-Francois Milleta Milea koji je također predstavljao seljačku svakodnevicu i težak rad seljaka (poput „Skupljačice klasja“, „Pastirka“ i „Sijač“ po kojem je Van Gogh i naslikao istog). S druge strane, polja je slikao kao refleksije svojih unutrašnjih stanja, a u kakvim je stanjima bio, najčešće se može tumačiti po pokretima kista, koloritu ali i simbolici. „Zeleno pšenično polje sa čempresom“ i „Žitno polje sa čempresom“ pokazuju relativno smirenija stanja od onoga koje će biti prikazano na radu „Žitno polje sa gavranima“.
„Žitno polje sa gavranima“ nastalo je mjesec dana prije Van Goghove smrti i intenzivno prikazuje njegovo tmurno raspoloženje odnosno „tugu i krajnju usamljenost“. Atmosfera koja odiše ovim djelom je krajnje uznemirujuća, što zbog nejasnog horizonta što zbog jata gavranova i simbolike koju oni nose. Ovim djelom kao da je naslutio smrt. Sudeći po njegovim slikama, polje postaje scena emotivnog izlivanja, te priroda odražava unutrašnje konflikte umjetnika.
Iako ima mnogo polja kojima bismo se mogli baviti u likovnoj umjetnosti, zagrebali smo samo po površini: gdje polje postaje multifunkcionalni simbol – od prirodnog prostora, preko socijalnih značenja pa sve do unutrašnjih stanja i filozofskih značenja.
Marija Saičić
Literatura:
Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.
Vinsent van Gog: 1852-1890: vizija i stvarnost, Ing F. Walther, Podgorica: Daily Press, 2007 (Subotica; Rotografika)