U Italiji je proteklog vikenda uz ogromnu medijsku pažnju počelo sudjenje kapetanu Franćesku Sketinu i kompaniji „Costa Cruises" za nesreću kruzera „Costa Concordia" 13.siječnja kod ostrva Djiljo, a u Crnoj Gori je prošle nedjelje već održano i prvo stručno predavanje i tzv. case study analiza ovog incidenta u kome su stradale 32 osobe i uništen brod vrijedan preko pola milijarde eura.
U prepunom velikom amfiteatru Fakulteta za pomorstvo u Kotoru case study analizu slučaja „Costa Concordia" iznio je jedan od naših najiskusnijih i najcjenjenijih kapetan duge plovodbe, Rajko Čavor. On je inače i pilot koji u zaliv Boke redovno uvodi velike putničke brodove od kojih su neki, poput holandskg kruzera „Nieuw Amsterdam" dimenzijama veoma slični 290-metara dugoj stradaloj „Costa Concordiji", ili su, poput američkog kruzera „Celebrity Solstice" dugog 316 metara, čak i znatno veći od zlosrećnog italijanskog broda.

U razgovoru za našu emisiju o moru i pomorstvu „Neptun" kapetan Čavor je kazao da su u slučaju „Costa Concordie" načinjenje tri osnovne greške – loša priprema putovanja, plovidba brzinom prevelikom za kretanje u navigacijski izazovnom području i loš menadžment krizne situacije, što je na kraju rezultiralo gubitkom 30-tak ljudskih života, broda vrijednog pola milijarde eura i odštetnim zahtjevima koji će se takodje mjeriti sa stotinama miliona eura.
Na AIS trackingu vidi da je kapetan „Coste Concordie" Franćesko Sketino loše odreagovao prilikom manevra propuštanja jednog broda koji ga je preticao sa lijeve strane, neposredno prije približavanja „Coste Concordie" ostrvu Djiljo radi namjeravanog salutiranja. Sketino pri tome uopšte nije smanjivao brzinu plovidbe i pod mnogo oštrijim uglom u odnosu na uobičajeni, promijenio je kurs prema ostrvu. Kada je uvidio da je pogriješio, već je bilo kasno i 290 metara duga i 114 hiljada tona teška „Costa Concordia" se, uprkos posljednjoj očajničkoj komandi Sketina: „Sve desno!", brzinom od 15,8 čvorova, lijevim bokom zabila u stijene u blizini ostrva.
Čavor navodi da će incident „Costa Concordie" neminovno dovesti i do velikih promjena u pomorskoj industriji, počev od uvodjenja posebnih separacionih tona za plovidbu u blizini obale koje neće velikim brodovima dozvoljavati da se isuviše približe obali, do temeljnog razmišljanja da li su aktuelni kruzeri samom svojom veličinom, već prevazišli fizičke mogućnosti da se sa njih, u slučaju opasnosti, na vrijeme i bezbjedno evakuišu hiljade putnika. Naime, atuelni najveći svjetski kruzer „Oasis of the Seas", ima 225 hiljada tona, dug je 360 i širok 72 metra, a može maksimalno ukrcati čak 6.296 putnika.
Siniša Luković
Audio: Kapetan Rajko Cavor o implikacijama incidenta Costa Concordia

Audio: Zanimljivost Udruga Mare Nostrum