MARIJA SAIČIĆ

S obzirom na novonastalu zdravstvenu situaciju i apel koji se ovih dana često može čuti i pročitati kako u medijima tako i na društvenim mrežama, u periodu samoizolacije idealna je prilika da vrijeme provedemo čitajući, i samim tim damo šansu domaćim autorima i naslovima. #ostanidoma

“Veličina čovjeka za nas je u tome što nosi svoju sudbinu kao što Atlas nosi na ramenima nebeski svod."    

                                                                                                                                       M. Kundera

Govoreći o stvaralaštvu hrvatskog umjetnika Hrvoja Marka Peruzovića, govorimo o jednom stvaralačkom opsegu, koje se prostire između slikarstva i poezije. Međutim posebnu pozornost ovih dana umjetnik uživa, zbog otvorene izložbe u zagrebačkom muzeju Mimara. Naime, izložba pod nazivom “Nacrt za retrospektivu” broji oko stotinjak radova, koje je selektirao Stanko Špoljarić, koji već godinama prati rad Peruzovića.

Njegova priča počinje još u XII. stoljeću, obuhvaćajući vrijeme njegovog  postanka,  ali i vrijeme njegove vijugave putanje lutanja, s konačnim ishodištem u Berlinu gdje odaje potvrdu svog postojanja. O njegovom životu, naša publika je saznala jedne prijatne večeri u kolovozu 2018. godine. Naime, u srednjevjekovnom kompleksu Buća-Luković, u sklopu festivala “Purgatorije”, bio je prikazan dokumentarni film “Kotorski misal”, koji govori o jednom o najstarijih rukopisa s naših prostora.

Krajem siječnja   2019.  godine započeto je renoviranje galerijskog izložbenog prostora srednjovjekovnog kompleksa Buća-Luković. Renoviranjem ovog objekta nakon dugog vremena u funkciji će biti sva tri galerijska izložbena prostora. Pored privremenih izložbi likovne umjetnosti, koje će se održavati na dva galerijska  nivoa, Muzej i galerija Tivat će u trećem galerijskom prostoru otvoriti stalnu postavku za posjetitelje.  Naime, galerijski fundus već odavno čuva vrijednu donaciju radova, koja konačno treba da dobije svoje obećano mjesto kao stalna postavka.

Još od prapovijesti čovjek pokušava zabilježiti trenutak, njemu značajan i vrijedan pamćenja. Još od prapovijesti čovjek pokušava za sobom ostaviti trag, koji će iduće generacije upoznati s prošlim vremenima. Praljudi su svoje tragove  ostavljali crtajući na zidovima pećina, u Egiptu na papirusima i unutrašnjosti grobnica, Grci su tragove svoje civilizacije ostavljali u vidu veličanstvenih hramova i izvanrednih skulptura.

Roman „Mali pirat“ autora Anta Staničića je nastavnim planom i programom za osnovnu školu predviđen za obaveznu lektiru u V. razredu. 1984. godine usvojen je od strane Pedagoškog savjeta SR Crne Gore.  Preveden je na sve jezike naših naroda i na mađarski i na češki.

„Stup je osa svijeta koja povezuje ovozemaljsko s nebeskim”

Ovo je priča o stupovima i njihovoj sudbini

„Kultura je zbir svih vidova umjetnosti, ljubavi i misli koje, već vjekovima omogućavaju čovjeku da se osjeća slobodnijim.“

                                                                                                                Andre Malro

„Počeo sam da vajam kao dijete u Lepetanima, pored mora. Sjećam se, majka je čuvala od kiše moje radove na skrovitim mjestima da se moja „mala umjetnost“ ne bi raspala. Tu se javila prva moja želja za oblikovanjem. Magijski me privlačila maslina. Upijao sam svaki njen razbokoreni pokret. Jednostavno, osjećao sam njenu dušu i miris, toplinu... I tako, sa gline sam prešao na drvo, sa drveta na kamen, sa kamena na metal... Ja sam stalno bio u nekom živom kontinuitetu...“

Luka Tomanović, 1977. godine

Zadnjih nekoliko godina grad Tivat je prepoznat kao centar kulturnih zbivanja.  Raznovrsna ponuda kulturnih događanja stavila je do znanja da je Tivat jedinstven što se tiče kulture i umjetnosti. Grad sa stvaralačkom slobodom njeguje različitosti te ne čudi što građani Tivta i njegovi posjetitelji kako u ljetnoj tako i u zimskoj sezoni mogu prisustvovati bogatim glazbenim, kazališnim, likovnim, ali i drugim kulturnim događanjima.