Kultura sjećanja: “Nacrt za retrospektivu” Hrvoja Marka Peruzovića

Time to read
2 minutes
Read so far

Srijeda, 20. ožujka 2019. - 8:48

Govoreći o stvaralaštvu hrvatskog umjetnika Hrvoja Marka Peruzovića, govorimo o jednom stvaralačkom opsegu, koje se prostire između slikarstva i poezije. Međutim posebnu pozornost ovih dana umjetnik uživa, zbog otvorene izložbe u zagrebačkom muzeju Mimara. Naime, izložba pod nazivom “Nacrt za retrospektivu” broji oko stotinjak radova, koje je selektirao Stanko Špoljarić, koji već godinama prati rad Peruzovića. Izložba obuhvata likovno stvaralaštvo koje traje već 25 godina, a posjetitelji  imaju priliku pogledati radove od njegovih najranijih slikarskih dana (radovi s akademije) do recentnih slikarskih ostvarenja.

Hrvoje Marko Peruzović rođen je 1971. godine u Zagrebu. Završio je grafički smjer škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao slikarstvo 1995. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (klasa profesora Đura Sedera). Studijski je boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Braču. Član je HZSU-a i HULU-a Split. Osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Dobitnik je prve nagrade “Post scriptum” za književnost na društvenim mrežama, koja se dodjeljuje u sklopu Zadarskog festivala književnosti KaLibar. Pored slikarstva, piše poeziju i izdao je pjesničku zbirku pod nazivom “Nekoga moramo voljeti”. Trenutno živi i stvara u Zagrebu.

Slikarska ostvarenja Peruzovića ne mogu se konkretno svrstati u nijednom umjetničkom pravcu, njegov stil nema odrednicu, premda se, na njegovim djelima može osjetiti utjecaj različitih pravaca poput simbolizma, romantizma, secesije s primjesama pop art-a, ali ono što je vidljivo na svim djelima ovog umjetnika jeste jedinstveni i prepoznatljivi likovni rukopis Hrvoja Marka Peruzovića. Za njega je crtež neprikosnovena baza i to je jedan od segmenata Peruzovićeve likovne prepoznatljivosti. I sam govori o tome kako je ljubav prema crtežu počela davnih dana, putem stripa, što se da osjetiti na nekim radovima i dan danas. Zaista, Peruzović je primjer da nema velikog umjetnika bez dobrog crtača.  Šetajući od jedne do potpuno druge teme, ovaj umjetnik na svojim radovima spaja nespojivo; logično s nemogućim, stvarajući utisak nadnaravnog. Stoga ne čudi što na njegovim poetičnim slikama, koje posjeduju slobodu imaginacije nailazimo na savršenu harmoniju različitih motiva: simbole potrošačkog društva, arhetipske simbole i ženu, koje je umjetnik s prirodnom lakoćom spojio. Kao polazna točka njegovog umjetničkog promišljanja uzeta je sakralna umjetnost. Želeći da potakne svakog promatrača na razmišljanje o vjeri, ali i pravim vrijednostima kojih je sve rjeđe u modernom svijetu, na svojim radovima izbjegava površnost, te je njegova umjetnička kreacija produbljena i iskrena. Spajajući nespojivo, ide iz jedne krajnosti u drugu, mijenjajući teme i motive, nikada ne gubi svoj autentični pečat, vlastitost izraza, po kojem je jako  poznat na hrvatskoj likovnoj sceni. Njegova likovna kreacija  sadrži u sebi različite motive: motiv žene (koji je jedan od najčešćih na njegovim slikama), životinje, biljke, koje kombinira stvarajući apstraktnu kompoziciju koja postiže grandiozan efekt. Spektar izraza mu je širok: kreće se od figuralne do apstraktne kompozicije, konstantno se nalazi na raskrsnici između starog i novog.  Snažan utjecaj na njegovu slikarsku paletu imao je period života koje je proveo u Dalmaciji; spektar plave boje igra dominantu ulogu na njegovim slikama, odajući pomalo atmosferu primorskog grada.

Hrvoje Marko Peruzović kaže da je “slikarstvo njegov odabir, književnošću se bavi iz ljubavi.” Svoju umjetnost nadopunjuje: ono što ne uspije iskazati linijom i bojom uspije riječima, tako da je njegovom slikarstvu potrebna njegova poezija kao što je crno potrebno bijelom.

Ova zanimljiva mini retrospektiva, samo je uvod za neku veću i sveobuhvatnu izložbu. Jer ono najbolje tek predstoji.

Posjetitelji će ovu izložbu moći pogledati do kraja mjeseca ožujka, a rad Hrvoja Marka Peruzovića mogu pratiti i preko društvenih mreža na kojima je veoma aktivan i popularan.

 

Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić