Panel na temu Hrvatska i identitet Hrvata Boke kotorske u kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Božo Skoko i prof. dr. sc. Vanda Babić Galić održan je sinoć u Kotoru, u crkvi Sv. Duha.
Na početku večeri nazočne je pozdravio predsjednik HNV -a Zvonimir Deković: „Posebni pozdrav upućujem ekscelencijama Zlatku Kramariću i Veselku Grubišiću veleposlanicima R.H. u Albaniji i Crnoj Gori, te generalnoj konzulici Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru, gospođi Jasminki Lončarević, kao i zastupniku u Skupštini CG gospodinu Adrijanu Vuksanoviću, predstavnicima svih udruga i nazočnim medijima. Kotor kao naše središte kojemu novi stanovnici precrtavaju izvorni model grada i dovode do neprepoznatljivosti njegov mediteranski brend, koji je bio uređen , mogli bi reći po mjeri njegovih građana, skoro dva milenija ranije i održavan besprijekorno, sve do danas, i nameću nam novi anti-urbani pokret koji stavlja sve vrijednosti na tržište. Takvi darovi, koje su pridošlice dobili, često idu pod ruku kao nesretni usud. Ako se dogodi da Kotor izgubi svoje baštinike-Hrvate, siguran sam da i oni kojima on pripadne neće moći uživati u njegovoj ljepoti, jer se naprosto neće moći identificirati s onim što je Kotor činilo izuzetnim u kulturnom i duhovnom pogledu kroz sva stoljeća. Kroz povijest su propale i najveće civilizacije, ali su se ugradile u naš život i memoriju, kroz ono što je ostalo od njih, a ako od Boke ne preživi bar materijalno svjedočanstvo jedne kulture koja je prošla, Boka se nema čemu nadati niti itko drugi kome ona kroz povijest bude pripadala da će je primiti kao svoje bogatstvo za svoju budućnost. Da bi Kotor i da bi Boka ostali ono što jesu treba sačuvati baštinike koji moraju nastaviti brinuti o gore spomenutom kulturnom i duhovnom blagu, a to su Hrvati grada Kotora i cijele Boke. Nadam se iskreno da se neće ostvariti prognoza jednog mog prijatelja, crnogorskog pisca, koji je prepoznao uništavanje kotorske kulturno-povijesne baštine i to opisao u znakovitoj knjizi, gdje je na naslovnici fotografija venecijanskih gradskih vrata iznad kojih stoji naslov ,,Netko je ušao u grad“.
Na panelu se osvrnulo na niz značajnih pitanja vezanih za fenomen nacionalnog identiteta i imidža, posebice u kontekstu Hrvata Boke kotorske. Prof. dr. sc. Božo Skoko, stručnjak za imidž zemlje i javnu diplomaciju, naglasio je važnost razlikovanja nacionalnog identiteta i imidža. Nacionalni identitet je ono što sami jesmo, što karakterizira određeni narod ili zajednicu, dok je imidž način na koji nas drugi vide. On je naglasio kako se nacionalni imidž često temelji na stereotipima, dok je identitet dublji i složeniji fenomen koji obuhvaća povijest, kulturu, tradiciju, ali i vrijednosti koje zajednica njeguje. U kontekstu Hrvata iz Boke kotorske, Skoko je ukazao na izazove s kojima se suočavaju u očuvanju vlastitog identiteta s obzirom na promjene političkih, kulturnih i društvenih uvjeta u Crnoj Gori. Prof. dr. sc. Vanda Babić Galić posebno je naglasila povijesni i kulturni kontekst oblikovanja identiteta Hrvata na ovom području. Babić Galić je istaknula kako su Hrvati Boke kotorske kroz stoljeća doprinosili kulturnom i društvenom životu toga kraja, dok su se istovremeno borili za očuvanje svog nacionalnog i vjerskog identiteta. Jedan od ključnih izazova, prema njoj, jest pitanje kako se identitet oblikuje kroz svakodnevni život, jezik, obrazovanje i kulturne aktivnosti, ali i kako se mijenja pod vanjskim utjecajima. Skoko se osvrnuo na pitanje "gdje smo nestali i zašto se opravdavamo", ističući kako Hrvati izvan granica Hrvatske, a osobito Hrvati Boke kotorske, često doživljavaju osjećaj marginalizacije. On je postavio pitanje zašto Hrvati općenito često imaju potrebu opravdavati svoj identitet ili tražiti potvrdu svoje pripadnosti, sugerirajući da to dolazi iz povijesnih okolnosti, političkih pritisaka i manjinskog statusa u mnogim zemljama. Osvrnuo se i na potrebu jačanja samopouzdanja unutar hrvatske zajednice te aktivnijeg djelovanja na međunarodnoj sceni kako bi se izgradila pozitivna slika o Hrvatima diljem svijeta.
Prof. dr. sc. Božo Skoko, na pitanje o identitetu Hrvata Boke kotorske, dao je zanimljiv uvid u to kako on doživljava identitet. Skoko je naglasio da identitet Hrvata Boke kotorske nije jednostavan ni jednoznačan, već se radi o slojevitom identitetu koji objedinjuje elemente bokeljskog, hrvatskog i katoličkog naslijeđa. On doživljava Hrvate iz Boke kao narod s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, koji su tijekom stoljeća doprinosili lokalnoj zajednici i šire, ali su ujedno stalno morali pronalaziti načine kako očuvati svoj identitet unatoč političkim promjenama i asimilacijskim pritiscima. Ukazao je na to da su Hrvati Boke kotorske kroz povijest zadržali izniman ponos na svoju tradiciju, ali i snažnu povezanost s hrvatskim kulturnim korijenima, što stvara specifičnu simbiozu identiteta. Taj dualizam često je i njihova snaga, jer su Hrvati Boke kotorske naučili kako se prilagoditi raznim povijesnim okolnostima, a da pritom ne izgube svoju bit.
Na pitanje je li lakše biti Bokelj ili Hrvat, Skoko je dao zanimljiv odgovor: “Problem nastaje ako vi morate mijenjati svoj identitet pod pritiskom, pa čak i benefitima drugih“.
S druge strane, biti Hrvat u Boki kotorskoj oduvijek je nosilo određene izazove, osobito zbog političkih i društvenih okolnosti, kako u bivšoj Jugoslaviji, tako i u suvremenoj Crnoj Gori. Zbog određenih okolnosti, Hrvati su morali stalno pronalaziti načine za očuvanje svoje nacionalne i kulturne posebnosti.
Što se tiče suvremenog nacionalnog identiteta Crne Gore, Crna Gora danas prolazi kroz proces redefiniranja svog identiteta, što je složeno zbog njene povijesti, multietničkog sastava i političkih previranja. Imali smo priliku čuti kako je suvremeni crnogorski identitet još uvijek u fazi izgradnje te da postoji napetost između različitih etničkih i nacionalnih skupina, što utječe i na položaj Hrvata u toj zemlji.
Smatra se da Crna Gora pokušava balansirati između svog povijesnog crnogorskog identiteta i sve veće potrebe za inkluzivnošću prema manjinama, uključujući Hrvate. Taj proces je, prema njegovom mišljenju, važan jer će o njemu ovisiti kako će se manjinske zajednice, poput Hrvata, dalje integrirati u crnogorsko društvo bez gubitka svog specifičnog identiteta.
„Kada pogledamo povijest, upravo je Katolička crkva bila jedna od najvjernijih čuvarica identiteta, kada je u pitanju Hrvatska, poglavito kada smo imali institucije koje nisu bile sklone čuvanju, Crkva je bila ta zadnja brana. Bez obzira na to što je Crkva univerzalna, ona itekako osjeća potrebe identitet čovjeka i zajednice i upravo zbog toga se pokazala kao vjerna čuvarica identiteta i baštine. Pogledamo li i povijest Boke, vidimo koliko je Crkva odigrala ulogu“ - kazao je Skoko, osvrnuvši se na ulogu Crkve, kao i na važnost dolaska novog biskupa u Crnu Goru i ulogu koju će imati za hrvatski narod na ovim prostorima.
Zaključno, Skoko vidi Hrvate Boke kotorske kao ključne čuvare jednog jedinstvenog kulturnog i povijesnog naslijeđa, ali ujedno i kao zajednicu koja mora balansirati između različitih identiteta i suočavati se s izazovima asimilacije i političkih promjena.
Na predavanju je također predstavljena knjiga Hrvatska u 30 priča, koju je Božo Skoko napisao sa Zvonimirom Frkom – Petešićem, s ciljem približavanja hrvatske povijesti, kulture i identiteta širem međunarodnom auditoriju. Knjiga je zamišljena kao svojevrsna putovnica kroz hrvatsku povijest, u kojoj su opisane ključne povijesne figure i događaji koji su oblikovali Hrvatsku kao naciju. Skoko je naglasio kako je ova knjiga važan korak u razumijevanju nacionalnog identiteta, jer kroz nju Hrvati imaju priliku bolje shvatiti tko su, dok stranci mogu dobiti jasniji uvid u hrvatski nacionalni identitet. Knjiga će naknadno biti promovirana te ćemo imati priliku približiti vam je podrobnije u narednom periodu.
Predavanje je bilo bogato sadržajem i potaknulo je sudionike na dublje promišljanje o vlastitom identitetu, kako se on oblikuje, kako ga prezentiramo drugima te kako se boriti za njegovo očuvanje u kontekstu globalizacije i kulturnih promjena. Skoko i Babić Galić su istaknuli važnost obrazovanja, kulturnih aktivnosti i očuvanja jezika kao ključnih elemenata u očuvanju identiteta Hrvata Boke kotorske, ali i šire hrvatske dijaspore.
Na kraju, prof. Skoko ističe kako trebamo biti ponosni na ono što imamo i na samu privilegiju, jer smo baštinici svega ovoga te da trebamo živjeti svoj identitet bez straha, uz potporu matične nam države i svih onih koji prepoznaju naš trud i rad, a sve ono za što se zalaže HNV i Hrvatska građanska inicijativa je upravo, prije svega - identitet i samosvjesnost o istom.