Maslina je kroz stoljeća imala važnu ulogu kako u prehrani, tako i u medicini i mitologiji ljudi na Mediteranu. Drevno drvo, koje je ostavilo snažan trag na čitavom Mediteranu, nije zaobišlo ni naše prostore, gdje je maslina odnosno maslinarstvo bilo dio svakodnevnog života.
Lokalni muzej se u Tivtu ove godine povodom Noći Muzeja 2019. godine, odlučio baviti lokalnom tematikom te je upriličio izložbu “Maslinarstvo u Gornjoj Lastvi”. Autor i idejni tvorac ove izložbe je kustos etnolog Igor Lazarević. Smatrajući da je maslinarstvo važan element narodnog života, želio je prikazati posjetiteljima muzeja stoljećima staru djelatnost, koja se odvijala u Gornjoj Lastvi. Mlađim sugrađanima je želio da predoči jednu od glavnih poljoprivrednih djelatnosti kojima su se bavili njihovi preci, djelatnost, koja se na našim prostorima zadržala još malo nakon Drugog svjetskog rata. Terenskim istraživanjem i razgovorom s mještanima Lazarević je došao do zanimljivih podataka o maslinarstvu na našem području. Zanimljive su činjenice da od maslinarstva obitelji nisu živjele, odnosno imale financijsku dobit, već je maslinarstvo samo namirivalo potrebe lokalnog stanovništva.
“U Gornjoj Lastvi plod se nije brao, nego kupio sa zemlje ili tresao pomoću lenki, dugačkih palica od jasenovog drveta. Masline su sakupljane i u različitim tipovima košica i košara. Veće količine tovarene su u vreće a potom najčešće stavljane na magarca, pri povratku iz maslinjaka. Mlinovi su bili u vlasništvu mještana i crkve. Od njih osam u kojima se proizvodilo maslinovo ulje, očuvan je samo onaj crkveni. Svaki mlin imao je svog patruna, s kojim se dogovaralo mljevenje sakupljenih maslina. Kao najodgovornija osoba u mlinu, patrun je nadgledao proces mljevenja. Bio je to kompleksan posao, koji je moralo obavljati više ljudi, pa se tom prilikom organizovala moba. Onaj za koga se melje bio je dužan da obezbijedi jelo i piće svima koji su došli da pomognu. Ovakvo okupljanje bilo je jedinstven društveni događaj”- zapisao je Lazarević u katalogu, koji prati izložbu “Maslinarstvo u Gornjoj Lastvi”.
Danas, stanovnici Gornje Lastve napustili su svoja prebivališta, i samim tim činom ova se djelatnost polako počinje gasiti. U Gornjoj Lastvi još uvijek postoje dijelovi maslinjaka, koje stariji mještani obilaze, i upravo od mještana se najviše može čuti o nekadašnjoj gornjolastovskoj djelatnosti.
U etnografskom izložbenom prostoru prikazani su muzejski eksponati poput košice, košare samara, kamenog pila… Izložbu muzejskih eksponata koju prati tekst Lazarevića, upotpunjuju fotografije Tanje Matković Nikolić i Antona Gule Markovića. Na neke od fotografija su prikazani stari mlinovi i maslinjaci, odnosno ono što je od njih ostalo. Multimedijalnu notu izložba je dobila filmom autora Anđelka Stjepčevića “Do posljednje kapi”. Radnja filma prati proces mljevenja maslina i nastanak maslinovog ulja.
Izložba je imala pozitivnu reakciju, kako sugrađana, tako i ostalih posjetitelja muzeja, koji se nadaju da će biti sve više izložbi, koje se bave lokalnom tematikom. Posjetitelji će ovu izložbu moći pogledati do kraja ljetnog izložbenog programa.
Povjesničarka umjetnosti Marija Saičić