Transnacionalna, serijska nominacija venecijanskih utvrđenja od XVI.  do XVII. vijeka, koju su kandidirale za upis tri države: Italija, Hrvatska i Crna Gora prihvaćena je jučer na 41. zasjedanju UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu, koji se održava u Krakovu od 2. 7.do 12. 7.

U okviru serijske nominacije od 15 nominiranih komponenti Venecijanskog obrambenog sistema, upisano je šest: utvrđeni gradovi Bergamo, Peskijeradel Garda i Palmanova iz Italije, obrambeni sistem Zadra i tvrđava Sv. Nikola u Šibeniku, iz Hrvatske, te Kotorska tvrđava iz Crne Gore. Komitet, također, u svojoj Odluci ostavlja mogućnost da se tvrđava Forte Mare u Herceg Novom, priključi upisanom dobru nakon što se donesu odgovarajuće studije i sprovedu konzervatorske mjere.

Komitet je navedenim državama dao preporuke koje se odnose na neophodnost izrade HIA (Procjene utjecaja na baštinu) za sve razvojne projekte; neophodnost informiranja Centra za svjetsku baštinu o svim projektima koji mogu uticati na izvanrednu, univerzalnu vrijednost; donošenje i implementaciju menadžment planova; izradu i implementaciju Studije razvoja turističkih kapaciteta; izradu prekogranične strategije konzervacije za ovo kulturno dobro zasnovane na specijalističkoj ekspertizi u oblasti venecijanskih utvrđenja, te monitoring svih aktivnosti kroz djelovanje Međunarodnog koordinacionog tijela. Kada je u pitanju Kotor, posebno je preporučeno da se revidiraju i izmijene granice zaštićene okoline tako da se obuhvati i dio mora, kako bi se poboljšala dalja valorizacija kulturnog dobra. Posebno je zatraženo da se nastave napori na rješavanju problema urbanističkog razvoja u Kotoru, koji  je potrebno posebno tretirati kroz HIA.

Venecijanski obrambeni sistem upisan je na osnovu kriterija III. i IV. operativnih smjernica UNESCO. U Izjavi o univerzalnoj vrijednosti navodi se da se Venecijanski obrambeni sistem između XVI. i XVII.st. „Stato da Terra” - zapadni „Stato da Mar”, sastoji od 6 komponenti obrambenih struktura koje se nalaze u Italiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, i prostiru preko 1000 km između regije Lombardije u Italiji i istočne obale Jadranskog mora. Zajedno, one predstavljaju obrambeni sistem Mletačke Republike (SerenissimaRepubblicadiVenezia) između XVI. I XVII.st., koji je i najznačajniji period duge povijesti Mletačke republike i pokazuje transformaciju tzv. odbrane „alla moderna”, koja će kasnije biti prihvaćena u Europi. Uvođenje baruta dovelo je do značajnih promjena u vojnoj arhitekturi, što se ogleda u primjeni bastionog sistema. Organizacija i obrana Stato da Terra, koja je štitila Republiku od drugih europskih sila sa sjeverozapadne strane, i Stato da Mar, koja je kontrolirala  morske putove i luke od Jadranskog mora do Levanta, bile su neophodne kako bi se održalo širenje i moć Mletačke republike. Inovativne obrambene mreže uspostavljene od strane Mletačke Republike su od izuzetnog povijesnog, arhitektonskog i tehnološkog značaja. Atributi izuzetne univerzalne vrijednosti uključuju strukture fortifikacija i odbrane Mletačke Republike tijekom XVI. i XVII. st., pejzaže, kao i jake vizualne kvalitete šest nominacionih elemenata, i urbane i obrambene strukture iz ranijih (Srednji vijek) i kasnijih povijesnih perioda (Napoleon i Otomansko carstvo).

Pored Herceg Novog, za koji će se uskoro pokrenuti procedura ispunjavanja zahtjeva u skladu s ICOMOS preporukama, kako bi u narednom periodu bio priključen ovom upisu, Crna Gora je kandidirala  i Ulcinj. Nalazi UNESCO eksperata ukazuju da venecijanski sloj u Ulcinju nije očuvan u mjeri da potvrđuje autentičnost i integritet, međutim, kako ovo kulturno dobro ima nesporne kulturne vrijednosti koje ukazuju na složenost kulturnih utjecaja koje su ostavile trag u Ulcinju, njegov status bit će predmet posebne pažnje u suradnji između Općine  Ulcinj i Ministarstva kulture.

Crnu Goru su na 41. zasjedanju UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu u Krakovu predstavljali: Dragica Ponorac, veleposlanica  Crne Gore u Francuskoj pri UNESCO, Aleksandar Dajković, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu,  prof. dr.  Ilija Lalošević, kontakt osoba za primjenu Konvencije o svjetskoj baštini i Milica Nikolić, generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO.