Nezadovoljstvo lokalne javnosti i brojne primjedbe na sadržaj dokumenata obilježili su okrugli sto koji je danas u Tivtu Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) priredilo o nacrtu izmjene i dopuna Državne studije lokacije Arsenal (DSL) i strateške procjene njenih uticaja na životnu sredinu (SPU).
Nakon što je glavni planer Mladen Krekić iz konzorcijuma „Business art- CAU" Podgorica predstavio koncept izmjena DSL koja definiše kompleks Porto Montenegro, kazavši da će po tom dokumentu u Tivtu biti izgradjena marina kapaciteta 850 vezova, te turističko naselje u kome će biti samo 900 ležajeva u hotelima i preko 3,7 tisuće kreveta u stanovima za prodaju na tržištu, sekretar za zaštitu životne sredine i uređenje Općine Tivat Tatjana Jelić kazala je da lokalna uprava ima rezervu „prema značajno većem angažovanju akvatorijuma, posebno u dijelu prema rtu Seljanovo u odnosu na dosadašnju DSL."

„Tražimo da se to preispita sa aspekta činjenice da je jedina prirodna plaža u Tivtu upravo na rtu Seljanovo, da ovdje postoji jedriličarski klub, a postoje i potrebe lokalnog stanovništva kada je u pitanju smještaj njihovih barki, odnosno funkcionisanje plovnih puteva."- kazala je Jelić dodajući da se mora preispitati i predloženo riješenje obradivača DSL po kome se vrijedna stara kamena zgrada austro-ugarskog kupatila izmješta u zonu tivatskog Gradskog parka i to na mjesto starog i vrijednog objekta rasadnika u čiju je sanaciju Općina lani uložila skoro 100 tisuća eura. Jelić je dodala da lokalna uprava smatra da se trasa magistrale koja će se proširiti u bulevar treba povući niže prema moru „metar-dva unutar sada slobodnog prostora u Porto Montenegru" jer sa druge strane puta prema brdu ima kuća, kao i da se odustane od gradnje objekta na tzv.oficirskom mulu ispod zgrade Doma Vojske.
„Suština treće faze proširenja marine je još toliko fleksibilna da neće ugrožavati zonu prema rtu Seljanovo. Nismo poremetili glavne pomorske puteve, već samo plovne puteve malih barki koje idu u lignjolov, a vojno kupatilo se ne može ostaviti na aktuelnoj lokaciji, već se mora seliti što je input koji smo dobili i od MORT."- kazao je Krekić dodajući da se elegantna dvospratna kamena gradjevina stara preko 100 godina „visinom ne uklapa u urbanistički koncept" za parcelu na kojoj se nalazi gdje je inače, on ucrtao izgradnju stanova za prodaju na tržištu.
Na tvrdnju planera da su u pozicioniranju akvatorijuma marine i njenog budućeg širenja imali u vidu plovne puteve koje su dobile od „Morskog dobra", sa revoltom je reagovao gradonačelnik Dragan Kankaraš rekavši da „nema nikakvih odgovora od Lučke kapetanije i Morskog dobra" kao i da „se planiranje ne može vršiti mimo grada".
Činjenica je da Općina Tivat i gradonačelnik nisu protiv Porto Montenegra, ali jesmo protiv načina na koji se ovo radi. Da ste htjeli nalaženje zajedničkog jezika, došli bi ste na razgovor. Tivat i Crna Gora su jako puno dobili sa Porto Montenegrom, ali ne želimo da ovako ugrožavamo druge vrijednosti. Želimo da uvala sa sjeverne strane Porto Montenegra do rta Seljanova ostane ovakva kakva jeste jer je to pritrodna uvala, mjesto gdje mještani drže svoje barke koje su njihov način života i tu je prirodna plaža." – kazao je Kankaraš dodajući da mu još „više smeta pristup i odnos menadžmenta Porto Montenegra nego ovakvo vaše plansko riješenje". Kapetan duge plovidbe Rajko Čavor, pilot koji već 17 godina uvodi kruzere u Boku Kotorsku kazao je da on ne zna za plovne puteve u Tivatskom zalivu na koje su se pozivali obradjivači DSL, mijenjajući za čak 60 stepeni u odnsu na dosadašnju, orijentaciju akvatorijuma rezervisanog za potrebe marine.
„Kako mislite da ja sutra sa brodom dugim preko 330 metara prolazim na samo 50 metara od granica marine, kako da „provučem" toliki brod izmedju vaše faze IV marine i sidrišta brodogradiliša Bijela imajući u vidu sigurnosne propise o rastojanju brodova. Tražite sidrište za jahte ispred Seljanova, a uopšte nemate u vidu ove i činjenice da visoki jarboli jahti tu ne smiju biti zbog bezbjednosti aviona koji slijeću i polijeću na obližnji aerodrom."- kazao je Čavor.
Prema nezvaničnim informacijama, čuvena američka pomorska kompanija „Royal Caribbean International" zainteresovana je da kupi brodogradilište Bijela i tu napravi terminal-hub za svoje velike kruzere koji krstare Mediteranom, što nameće i potrebu postojanja adekvatnog sidrišta za kruzere, ali i očuvanja plovnog puta prema Kotoru i Tivtu, a što ugrožava dalje širenje marine Porto Montenegro.
U skoro tročasovnoj raspravi gradjani su iznijeli i niz primjedbi na neadekvatan tretman kulturnog nasljedja Arsenala, zatvaranje ulice Blaža Jovanovića radi kompletiranja integriteta kompleksa Porto Montenegro, ucrtavanja novih saobraćajnica preko privatnih imanja i kuća Tivćana, do jasnog neucrtavanja slobodne carinske zone u tivatskoj marini kako bi se smanjile mogućnosti da se gradjanima onemogućava pristup djelovima njene obale po nahodjenju investitora. Sekretar za saobraćaj i komunalne djelatnosti Općine Tivat Zorica Gverović ukazala je na neadkevatan tretman pitanja čvrtstog otpada iz Porto Montenegra koji će godišnje proizvoditi 3,2 tisuće tona smeća, upola koliko sada pravi cijela općina Tivat, dok je arhitekta Ivan Stipanić naglasio da je nedopustivo uništiti jedinu veću parkovsko-rekreativnu površinu na Seljanovu, iza Doma Vojske radi njenog pretvaranja u plac za izgradnju stanova za prodaju na tržištu.
„Male barke i njihovi vlasnici su ljudi koji ovdje žive 365 dana u godini i male barke su nešto što je vjekovima dio vizure zaliva Boke, a ne jahte. Više me tangira kada nešto ovako ne odgovara malom čovjeku, a Porto Montenegro i Tivat danas na žalost, nisu jedan grad, već Tivat polako postaje predgrađe Porto Montenegra zato što ovakvi planovi ne sadrže demografske i sociološke studije."- kazala je arhitekta Marija Nikolić dok je odbornik LIGA-e Neven Staničić kazao da su „razumljive frustracije Tivćana i Opštine jer je cijela naša obala pokrivena DSL koje se naručuju i rade u Podgorici, a ne Tivtu".
„Tivćani se lako priklanjaju novim idejama- učinili su to prije 120 godina sa Arsenalom, a sada to rade sa Porto Montenegrom, ali i sve više čitaju Marksov „Kapital" pa će u narednih 90 godina na koliko imaju ugovor, Porto Montenegro morati da nadje zajednički jezik sa nama. Sve do sada su dobili jeftino, ali od sada sve što mi kao gradjani izgubimo radi njihovog širenja, neko će morati da nam nadoknadi."-kazao je Staničić.
Gradjani su ukazali i na to da SPU nije dala odgovor što je sa vadjenjem preko 8 tisuća tona grita i zagadjenih sedimenata sa dna tivatske marine što Porto Montenegro do sada nije učinio, te izrazili nezadovoljstvo činjenicom da obradjivači nisu predvidjeli mogućnost uvodjenja obaveze operateru te marine koja će godišnje zaradjivati 20 miliona eura, da jednom godišnje sprovodi monitornig elektro-magnetnog zračenja na ovom prostoru, ugroženog radarima i sredstvima za komunikaciju čak 850 jahti koje će biti u toj marini.
Siniša Luković