Kotor 19. travnja 2013. (Radio Dux) - U protekloj emisiji Radio Dux-a Bokobran ugostili smo dipl. arhitektu Alesandra Sašu Dendera. Neposredan povod gostovanja u našoj emisiji je njegovo zanimljivo pisanje na društvenoj mreži facebook i pokretanje rubrike Da li ste znali ? - kojom je osvjetlio mnoge zanimljive a za Kotorane bitne teme kako iz prošlosti tako iz surove stvarnosti.
"Preko Facebooka sam napravio neku vrstu vodiča ali ne za turiste već za moje sugrađane, jer veliki broj Kotorana voli svoj grad ali ga ne poznaje dovoljno. Imao veliki broj mladih koji sigurno nisu ušli u muzej, crkvu, nisu upoznati sa znamenitostima, povješću, pa sam odlučio da na ovaj posredan nači pružim im saznaja i pokušam ih zainteresirati kako bi bolje upoznali svoj grad Kotor- kaže naš gost Aleksandar Saša Dender.

U emisiji možete poslušati razgovor na različite teme, statusa grada Kotora, što struka kaže oko aktuelnih tema, obično pred izbore, lifta do San Giovanija, obilaznice oko Kotora, devastacije prostora, nedovoljne valorizacije brenda UNSCO-v Kotor, arhitekturi Kotora...
Arhitekta Aleksandar Dender, koji je u poslovnom trouglu Italija Rusija Kotor, za sebe kaže da je buntovnik po prirodi ali priseljen na reakcije zbog dešavanja odnosno nedešavanja u njegovom rodnom Kotoru. Više poslušajte u našoj emisiji.
Prenosimo Vam dio texta sa facebooka iz rubrike Da li ste znali? Koju priređuje naš gost.
Idemo dalje sa rubrikom, evo malo zanimljivosti:
Da li ste znali, da Kotor, sa gotovo svoje dvije trećina leži na drvenim šipovima u moru i da je taj prostor ispod grada „prohodan“. Naš stari Kotoranin “pričao” nam je kako bi skočio sa ponte ispred hotela Slavija i ronio sve do kuće, a stanovao je blizu Pjace od kina. Šalu na stranu, medjunarodne ekipe ronilaca snimile su, od Gurdića do Tabačine, sve te šipove koji drže grad i kojima ni zemljotres, ni more, nisu naudili. Jovica Martinovic je prilikom iskopa za podzemnu galeriju na pjaci od Rive, našao poboden sip od bukovog debla promjera 15 cm, jos uvjek zelenog, iako je zgrada po kojom je nadjen izgradjena 1862. godine.
Da li ste znali, da je jedan dio grada napravljen na kanalima, zato sto na potezu od Tabačine do Gurdića ima mnogo jakih izvora, a neke ste vidjeli, ispred katedrale sv. Tripuna. Kako bi prihvatila toliku vodu, Austrija je napravila mrežu kanala, koji su vodili tu vodu u more. Jedan od uzroka zašto grad plavi je i neodržavanja tih kanala, kao i to, sto su, izgradnjom podzemne galerije kroz grad, mnogi kanali su presjeceni ili unisteni.
Dali ste znali koliko je Kotor tonuo tokom vjekova? Prag glavnih, zapadnih vrata od grada ,kao i stari plocnik nalaze se na 80 cm nize od sadasnjeg plocnika, sto znaci da je Kotor, 14-15 stoljeca bio nizi za 80 cm., tako da su i vrata za toliko bila visocija. Pod krstionice u sv. Mariji Koledjati, pod u prvobitnj crkvi, martiriju sv. Tripuna, pod u ranoromanickoj crkvi sv. Mihaila su za oko 1,60-1,80 m nizi od sadasnjeg plocnika. Uzroci tonjenja su, razni, nestabilno tlo, podzemne vode, cesti zemljotresi, a i prirodno spustanje juznog dijela jadranske obale, a izdizanje sjevernog za oko 1mm godisnje.
Da li ste znali da je Citadela,(diskoteka Maximus), prava arheološka riznica? Osim dvoje starih vrata u bedemima o kojima smo govorili ranije, prilikom istrazivanja ustanovljeno je da je Citadela gradjena u tri faze: Najstarija faza nalazi se prakticno na nivou mora.Otkriveni su ostaci kasarne iz XI-XII stoljeca, sa originalnim plocnikom, dijelom zida sa prozorom i vratima.Kada je postao neupotrebljiv , prostor kasarne je u XIV stoljecu zatrpan i dogradjen je slijedeci nivo kasarne koji je bio u upotrebi do kraja XVI stoljeca. Godine 1602., za vrijeme mletackog providura Sorance, stari polozaj je zatrpan i iznad njega sagradjen je novi polozaj nazvan Piazza Soranza, o cemu svjedoci natpis na kamenoj ploci izmedju dva lucna, zasvedena prostora, “Piazza Soranza 1602”.Poslije zemljotresa 1667, godine i taj polozaj je zatrpan u visini sadasnje terase.Sve ovo moze da se vidi u diskoteci.
Da li ste znali, da se prvobitni zidovi kotorskih bedema iz IX-XI stoljeca, mogu vidjeti kod pozorista (parkic) i kod sjevernih gradskih vrata na Parilu.Ostatak prvobitnih zidova nije srusen, vec se nalazi u sendvicu izmedju novih zidova- skarpi (kosi zidovi) sa vanjske strane i setnice za strazu sa unutarnje strane bedema, koje su uradili Mlecani od XV do XVIII stoljeca. Interesnatan je nalaz zida bedema pri Citadeli (moze se vidjeti u diskoteci) koji se prevrnuo u zemljotresu 1667 godine.Jovica Martinovic je nasao podatak u arhivu da je kroz taj otvor providurov glasnik izasao iz grada i otisao u Veneciju da javi o tragediji koja je zadesila Kotor.
Nastavak slijedi....
Audio: Bokobran - Arh. Aleksandar Saša Dender