"HRVATSKI SVJETIONICI"

Time to read
1 minute
Read so far

Četvrtak, 08. ožujka 2012. - 0:35
Autor: 

Dvojezična fotomonografija "Hrvatski svjetionici" na hrvatskom i engleskom jeziku, u kojoj je objavljeno stotinu fotografija svih pedeset svjetionika u našem dijelu Jadrana, predstavljena je sinoć u Splitu.
U fotomonografiji, koju je objavila splitska tvrtka "Plovput", objavljeni su radovi 35 hrvatskih i petero inozemnih fotografa, čije su fotografije u proteklih pet godina predstavljene na izložbama pod istoimenim naslovom "Hrvatski svjetionici" u 46 gradova diljem svijeta, rečeno je na predstavljanju.

"Svjetionici su svjedoci hrvatske povijesti", istaknuo je direktor "Plovputa" Mate Perišić. Napomenuo je kako se zbog automatizacije svjetla gasi posao svjetioničara. "Trenutno na hrvatskom Jadranu imamo tridesetak svjetioničara, a ranije je taj broj bio višestruko veći", rekao je Perišić, te istaknuo kako je ta tvrtka razvila projekt obnove svjetioničarskih zgrada koji je odobrila i hrvatska vlada te se očekuje da će u idućih nekoliko godina biti obnovljena unutrašnjost svih svjetioničarskih zgrada na našem dijelu Jadrana.
Autor uvodnika fotomonografije Joško Božanić kazao je kako ta fotomonografija svjedoči o "ljepoti dodira mora i kamena uronjenog u slanu vodu, a fotografsko oko otkriva čudesnu ljepotu prizora oko svjetionika koji su kuće svjetla".
Jadranski arhipelag je čudesan u svjetskim razmjerima i po mnoštvu otoka i po podmorju i nadmorju, te je i ova knjiga o našim svjetionicima također čudesna, smatra Božanić. "More ne predstavlja prekid komunikacije niti zatvorenost, nego obrnuto – more je komunikacija, otvorenost i povezanost različitih nacija, kultura i civilizacija", kazao je. "Da bi se plovilo, potrebni su orijentiri, a to su svjetionici".
Povjesničar umjetnosti Joško Belamarić je istaknuo kako su svjetionici "trag globalne civilizacije". "Naši su svjetionici dio hrvatske kulturne baštine koji su možda i najbolje održavani", rekao je.
Urednik fotomonografije "Hrvatski svjetionici" je Željko Višić, a dizajnirao ju je Mario Brzić.
/Hina/