Bokobran

Emisija Bokobran posvećena je umjetnosti Boke kotorske. Donosi širok spektar tema – razmatraju se primjeri iz povijesnih i stilskih razdoblja, zapažaju nove tendencije na umjetničkim izložbama, vode razgovori s umjetnicima te sa stručnjacima koji se bave istraživanjem i zaštitom umjetničke baštine Boke kotorske.

Bokobran se emitira srijedom u 13:00 sati, a reprizira istoga dana u 18:30 sati. Emisiju uređuje i vodi Nevenka Šarčević, povjesničarka umjetnosti.

Hrvatski akademski kipar Kuzma Kovačić predstavio je svetoga Tripuna na brončanoj medalji, i to  2009. godine kada se obilježavala 1200. godišnjica od prijenosa relikvija svetoga Tripuna iz Carigrada u Kotor, kao i uspostavljanje kulta ovoga sveca u gradu Kotoru.

Uz uvodni dio, u kojemu se navodi nekoliko reprezentativnih likovnih djela inspiriranih kotorskim zaštitnikom iz povijesno-umjetničke baštine Boke kotorske, i kipar Kovačić govori o svojemu reljefu,  narudžbi koju je dobio povodom spomenute obljetnice te o svojoj povezanosti odnosno doživljaju Boke kotorske.

Crnogorka na sastanku, 1883., Moderna galerija, Zagreb

U ovom Bokobranu tema je izložba Vlaha Bukovca otvorena 18. siječnja u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Kustosica Petra Vugrinec – kao jedna od autorica tog velikog izložbenog međunarodnog projekta na kojemu surađuje s hrvatskim i međunarodnim stručnjacima, privatnim i javnim kolekcijama – približava kustoski koncept koji se sastoji od triju izložbi pod zajedničkim nazivom Bukovac u Europi, a ova, kao prva u nizu, obuhvaća njegovo pariško razdoblje.

U Bokobranu je donesen kratak prikaz znanstvene monografije Zborna crkva svetog Vlaha u Dubrovniku koju je uredila dr. sc. Katarina Horvat-Levaj, a objavio u rujnu Institut za povijest umjetnosti sa suizdavačima: Dubrovačkom biskupijom, Zbornom crkvom sv. Vlaha i ArTresor nakladom.

Emitirano: 
Srijeda, 17. siječnja 2018.

O djelima kipara Vanje Radauša u Boki kotorskoj

Emitirano: 
Srijeda, 03. siječnja 2018.

U Bokobranu o kiparstvu Nade Marović Stanić, akademik Tonko Maroević predstavlja njezin rad, ukazuje na to koji ga likovni elementi određuju te što čini jedinstvenom ovu kiparicu u kontekstu sredine u kojoj je stvarala. Akademik Maroević odgovara i na pitanje o tome povezuju li se i kako likovni opusi Nade Marović Stanić i njezina itekako priznata supruga, slikara Voja Stanića. 

Emitirano: 
Srijeda, 13. prosinca 2017.

Po meni Boka kotorska danas nikako ne smije biti skladna priča koja se prodaje

Emitirano: 
Srijeda, 29. studenog 2017.

Arhitektica Marija Nikolić u bokeljskoj se sredini istaknula angažmanima i vrijednim inicijativama u koje je uključena, a sve su povezane sa zaštitom prirodne i kulturne, naročito graditeljske baštine Boke kotorske. U emisiji Bokobran odgovora na pitanja o značenju naselja nekad i danas, o zaštiti  graditeljskog nasljeđa Boke kotorske te prostornom planiranju koje je u posljednje vrijeme ozbiljno dovedeno u pitanje.

Emitirano: 
Srijeda, 15. studenog 2017.

U ovom je Bokobranu gostovao generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.  Govorio je o načinu na koji se bavi kotorskom povijesno-umjetničkom baštinom i kako je promatra, napose kad je riječ o njezinoj važnosti kao predmetu interesa svećenika, a posebice trebaju li oni biti osviješteni o značenju baštine kojom su okruženi?

Emitirano: 
Srijeda, 01. studenog 2017.

U današnjem Bokobranu gostovao je tivatski akademski slikar Zoran Kruta. Osim što se prisjećamo njegove prve samostalne izložbe održane u Centru za kulturu Tivat, u travnju 2014. godine, jedinstvena je prilika čuti Zorana Krutu kako govori o tome što radi u Muzeju i galeriji ljetnikovca Buća Luković u Tivtu te na koji je još način angažiran u kulturnom programu grada Tivta.

Za Bokobran govori o svom pogledu na život u Boki kotorskoj, što ga kao slikara naročito u Boki fascinira te približava pogled na vrijednosti u umjetnosti.

Emitirano: 
Srijeda, 18. listopada 2017.

U velikom i raznovrsnom opusu likovnih djela, Vasko Lipovac se istaknuo svojim odnosom prema prostoru, arhitekturi, ali i viđenjem i promicanjem važnosti likovne umjetnosti u oplemenjivanju životnog prostora. Između ostaloga, zalagao se za postavljanje likovnih djela u radne, industrijske prostore, u kojima ljudi provedu polovicu svog života pa ih likovnim djelima treba učiniti ugodnijim, kako je tvrdio: „njegovanjem kulture rada i radne sredine“.

Stranice