„Tell me, Atlas. What is heavier: The world or its people's hearts?”

 Darshana Suresh

U borbi sa životnim nedaćama, često imamo naviku da kažemo kako su sve brige svijeta pale na naša leđa, uspoređujući se s Atlantom/Atlasom – titanom koji je nosio nebo na svojim ramenima.

Priča o Atlasu, datira još od grčke mitologije, u kojoj Atlas (Prometejev brat), poznat po svojoj nadljudskoj snazi i veličanstvenosti, odigrao značajnu ulogu u borbi Titana protiv Zeusa i ostalih bogova. Kao kaznu za svoje sudjelovanje u toj borbi Atlas je osuđen da doživotno nosi nebeski svod na svojim moćnim ramenima. Upravo zbog toga simbol je izdržljivosti i nepokolebljivosti, a ova priča  stoljećima  inspirira  mnoge umjetnike, pjesnike i filozofe.

Kroz  stoljeća Atlas je postao sinonim za snagu i izdržljivost, te je zbog globusa koji nosi na svojim ramenima, postao i zaštitnik astronoma. Njegovo ime Atlas, danas pronalazimo u geografiji, anatomiji,  ali i različitim granama znanosti i filozofije. Ipak, najpoetičnije je prikazan u umjetnosti, neovisno  radi  li se o likovnoj umjetnosti ili književnosti.

U likovnoj umjetnosti, najčešće su skulpture Atlasa rađene u kamenu, a sam izbor materijala dočarava ono po čemu je čuven: nadljudskoj snazi i neizmjernoj izdržljivosti. Skulpture Atlasa često su prikazivale mišićavog čovjeka, a upravo jako i snažno tijelo odražavale su njegovu doživotnu ulogu: nosioca nebeskog svoda. Figura je najčešće prikazivana sa savijenim koljenima i leđima, a takav položaj bio je neophodan, jer je na svojim ramenima nosio ogroman globus ili nebeski svod. Lice je katkad znao da odražava težinu tereta koji nosi: oči usmjerene prema gore, dok stisnute usne otkrivaju količinu napora i patnje koje su mu zadaje posao na koji je beskonačno osuđen. Često se u ti  izvedbama koje sa sobom nose dramatičan vizualni efekt otkriva i priča, ne samo o kazni i izdržljivosti (kako psihičkoj tako i fizičkoj), već podsjeća promatrača na vječitu borbu čovjeka i sudbine. Atlas postaje i simbol izdržljivosti i nepokolebljivosti pred nevoljama.

Također, pored ovakve personifikacije, postoji još jedna. Naime, planine su personificirane  u Grčkoj mitologiji, te najčešće budu poistovjećivane s junacima poput Atlasa. Smatra se da se pretvorio u planinu nakon što je vidio Meduzinu glavu, te se po ovom mitu planinski lanac naziva – Atlas.

Često nam sudbina u životu nametne neke životne nepogode, baš kao što je i Atlasu nametnuto da nosi nebeski svod na svojim ramenima. Tako je on postao univerzalni simbol ljudske patnje i izdržljivosti,  a njegova neprestana borba s nametnutim teretom odražava svakodnevne teškoće i izazove s kojima se čovjek susreće u životu. Poistovjećujući se s njim, kao što on osjeća težinu nebeskog svoda, tako i mi osjećamo težinu svakodnevnih problema, obveza i odgovornosti.

Njegova priča, podsjeća nas na to koliko je važno da izdržimo, ali i priču o ljudskom duhu: onom koji može da prevaziđe i podnese i ono što se čini nepodnošljivim.

Upravo zato, Atlas nije samo mitološki lik. Atlas se krije u svakome od nas, te je zapravo priča o izdržljivosti i snazi, ali i sposobnosti da svoj teret kroz život ponesemo na svojim plećima.

Marija Saičić

Literatura:

- Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.