Razgovorom o osnivanju Hrvatskoga kulturnog instituta Marulić počeo je u ponedjeljak Svjetski festival hrvatske književnosti, koji se održava u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu.
Savjetnik u Uredu za Hrvate izvan Hrvatske za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak naglasio je kako je hrvatski narod, unatoč nepovoljnim i teškim okolnostima, kroz stoljeća uspio očuvati i neprestano razvijati ljepotu i širinu svoga jezika, bogatstvo i raznolikost svoje kulture te svoj nacionalni identitet. Premda slika u javnosti katkad nije odgovarajuća, napomenuo je, činjenica je da i hrvatska država trajno i učinkovito brine o hrvatskome jeziku, kulturi i identitetu. U očuvanju hrvatske kulture i identiteta važan je i dragocjen doprinos javnih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih ustanova, tijela državne uprave i brojnih udruga, istaknuo je dodavši kako se uočava važnost i potreba još aktivnije te usmjerenije i usustavljenije promocije hrvatskoga jezika i kulture, kakvu imaju brojne druge nacije i države. Ocijenio je kako bi se osnivanjem instituta stvorio institucionalni okvir, razvila struktura i otvorila mogućnost za osmišljeno i sustavno kulturno djelovanje.
Kako bi Institut mogao na što primjereniji način ispunjavati svoju funkciju rad bi mu se trebao, smatra, zasnivati na načelima integrativnosti i sveobuhvatnosti - i tradicionalno i suvremeno, i lijevo i desno, i u domovini i izvan nje.
Također, dodao je, i na načelima tolerantnosti i otvorenosti, što se očituje u slobodi mišljenja, nepristranosti i moralnosti te pozitivnoj diskriminaciji unutar koje se skrbi o slabijemu, te na suvremenosti i autentičnosti, što podrazumijeva nove ideje, suvremena znanstvena, stručna i tehnološka dostignuća, trajne vrijednosti, izvornost i vjerodostojnost.
Sve to, naglasio je, uz istinoljubiv i afirmativan pristup te uvažavanje heterogenosti – dosadašnjih postignuća i pojedinih prostornih, vremenskih i sadržajnih specifičnosti Po Bošnjakovim riječima, osmišljen razvoj i sustavno promicanje hrvatskoga jezika i kulture snažno će doprinositi razvijanju suvremenoga hrvatskog zajedništva na globalnoj razini koje uključuje sve Hrvate i sve građane Republike Hrvatske. Dodao je i kako je upravo to zajedništvo zalog opstojnosti i razvoja Hrvatske - hrvatskoga jezika, kulture i države.
Književnik Stjepan Šešelj smatra kako je krajnje vrijeme za nastavak napora na uspostavi jedinstva hrvatske književnosti i kulture.
Zbog toga smo, istaknuo je, osnovali i pokrenuli Svjetski festival hrvatske književnosti, koji bi povezivao sve hrvatske književnike iz Hrvatske, Herceg-Bosne, Boke kotorske, Srijema, Bačke, Baranje, Banata, Keče, austrijskoga, madžarskoga, slovačkog i moravskoga Gradišća, Molisea te hrvatske pisce iz ostalih dijelova Europe i Europske unije, Južne Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda.
Ocijenio je kako bi se tako povezalo hrvatske književnike koji žive i stvaraju na raznim stranama svijeta te otvaralo nove i otkrivao stare, "možda nama i nepoznate teme" te nametalo drukčije proučavanje hrvatske književnosti i kulture u školama, na sveučilištima i doktorskim studijima, na hrvatskim i stranim sveučilištima na kojima se studira hrvatska kultura i književnost.
Književnik Đuro Vidmarović naglasio je potrebu proučavanja jedinstvene hrvatske književnosti, a Slobodan Prosperov Novak podupro je osnivanje Instituta napomenuvši kako je potrebno razlikovati kanon od korpusa književnosti. Stjepan Šterc se složio s potrebom osnivanja instituta te izrazio bojazan da bi politika mogla spriječiti njegov rad, dok Mario Grčević smatra kako je takav institut potreban Hrvatskoj, ali bi ga trebalo, istaknuo je, organizirati po ugledu na njemački Goethe institut. Povjesničar Josip Jurčević poručio je pak kako bi prije utemeljenja instituta trebalo napraviti katalog znanstvenih radova koji su nastajali u inozemstvu, da se ne bi ponavljala istraživanja već obrađenih tema.
Predsjednik DHK Zlatko Križić također je podupro osnivanje Instituta s tim da bi se primarno bavio hrvatskim jezikom i književnosti. Izaslanica pokrovitelja Svjetskoga festivala hrvatske književnosti i predsjednika Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković također je poduprla ideju osnivanja Hrvatskoga kulturnog instituta Marulić.
(Hina)