Ovoga četvrtka u rubrici portala Antena M "Šta poznati čitaju?" gost je poslanik HGI-ja Adrijan Vuksanović.
"Postoji mnogo knjiga, koje volim i koje su utjecale na mene, pa mi je izuzetno teško odabrati njih, samo pet. Ovdje ću navesti one kojima se rado vraćam i s kojima sam razvio posebnu relaciju, jer koliko god da ih čitam, uvijek me obogate nečim novim", kazao je Vuksanović.
Evo koje je on odabrao:
„Uvod u kršćanstvo“, autora Josepha Ratzingera, odnosno pape Benedikta XVI., koji kroz svoju misao potvrđuje da teologija nije salonska djelatnost, ograničena za usku skupinu učenjaka, već da je konkretna, jasna i pragmatična, i kao takva potrebna našoj svakodnevnici. Vrijednost toga dolazi do posebnog izražaja u vremenu kojem se i teološka disciplina koristi u manipulativne svhe, svodeći je na profanu ideologiju. Od takvih, koji lako osvajaju po provinciji, a mucaju pred argumentima za akademskim stolom, branim se jasnim mislima Ratzingera, koji na jednostavan način priopćava duboku stvarnost.
„Kurosavin nemir svijeta“, don Branka Sbutege, plijeni lucidnošću ideja i visokom estetikom izraza, i kao takav ne daje vam drugu mogućnost, osim da se obogatite. Svojim refleksijama dokazuje, ne samo da je etika ispred estetike, već zapavo da su oni jedno. U tim dokazivanjima ne manjka mu hrabrosti i iskrenosti, što vas, dok ga čitate, dodatno čini bliskim.
„Vodič kroz filozofiju“, koju je napisao Ivan Zelić, vodič je zapravo kroz stvarnost, otkrivajući njeno bogatstvo i ljudsku težnju da je objasni i nađe svoje mjesto u njoj. Filozof je zaljubljenik u stvarnost i zato mu je ona uvijek nova, što iskazuje čuđenjem. Vrijednost ove knjige je što daje pregled razvoja filozofske misli i objašnjava kako je ona utjecala na društvene procese i zbivanja.
„Sasvim kratak uvod u Teoriju književnosti“, napisao je Jonathan Culler i sadržajem ovog vrijednog djela pokazao mi ono što sam odavno intuitivno spoznavao, a to je činjenica da postoje principi koji se prožimaju kroz sve sfere ljudske egzistencije. Jednostavno, zakoni koji važe u fizici, validni su i u umjetnosti, sociologiji, matematici, politici, teologiji itd. Razlog tome je što su to sve manifestacije jedne više stvarnosti koja se nudi u pojavnim oblicima. Svaka ljepota kojoj se divimo samo je simbol koji upućuje na jednu višu, neprolaznu, nadvremensku i nadprostornu Ljepotu. Zbog toga umjetnost, ako je prava, vodi nas k transcedentnome. Culler je svojim djelom, koje je najmanje Teorija književnosti, a više samo Teorija, posvijestio ove činjenice i tako nam omogućio dublju spoznaju realnosti u kojoj dišemo. A, kako kaže Albert Einstein “Ništa nije praktičnije od dobre teorije”.
"Gorki talog iskustva", Danilo Kiš govori o temama koje ga zaokupljuju. Vrijednost ove knjige je višestruka, s jedne strane Kiš plijeni svojom erudicijom, a istodobno daje svjedočanstvo jednom vremenu. Naročito su dojmljive njegove metafore kojim plijeni čitatelja.