Održana promocija projekta Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine „Časopis Hrvatski glasnik“ u Kotoru

Time to read
2 minutes
Read so far

Utorak, 08. prosinca 2015. - 9:59
Autor: 

U palači Bizanti u Kotoru jučer je održana promocija projekta Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine „Časopis Hrvatski glasnik“, koji realizira Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Općine Kotor u suradnji s NVO Hrvatsko građansko društvo.

Na promociji su govorili potpredsjednik Općine Kotor Tvrtko Crepulja, kao i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir  Deković.

Gospodin Crepulja govorio je o osnovnim ciljevima i ideji Hrvatskog građanskog društva: “Osnovni cilj ovog projekta je da se otrgnu od zaborava mnogi značajni događaji i ličnosti, kao i da se prezentuju čitalačkoj publici aktuelna događanja u Crnoj Gori i Hrvatskoj, koja imaju značaj za hrvatsku populaciju, tako i za širu javnost u Crnoj Gori; da se temama koje se obrađuju prikaže način življenja, običaj, kultura i uopšte život građana Boke kotorskei šire, kroz vjekove, da se informiše javnost o širokom aspektu aktivnosti Hrvatskog građanskog društva, koje djeluje kao podružnica u Podgorici, Baru, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom”.

Hrvatski glasnik je jedini časopis ovakve vrste u Crnoj Gori, pa samim tim i u opštini Kotor. Nekada je u Kotoru izlazio list Boka, ali su njegovim gašenjem  građani ostali uskraćeni za pisane informacije, posebno iz oblasti kulturnog nasljeđa i bogate istorije grada Kotora i šire. Kvalitet Hrvatskog glasnika leži u tome što nije politički obojen, što objektivno prezentuje aktuelna događanja iz kulture, prosvjete, sporta i prati sve značajne događaje u obje države. U njemus e obrađuju teme kojima se promoviše bogato kulturno nasljeđe i prezentuju kulturno istorijske posebnosti hrvatskog identiteta u Crnoj Gori. Specifičnost mu je u tome što su članci i prilozi originalni, napisani od strane saradnika, dopisnika iz Boke kotorske, Crne Gore i okruženja. Tekstovi se lektorišu na književni hrvatski jezik u cilju očuvanja jezičkog identiteta, a jedan broj serijala je pisan na lokalnom, bokeljskom dijalektu. Projektom je predviđeno da se godišnje štampa šest brojeva Hrvatskog glasnika. Ukupan budžet projekta je 19.800 eura, Savjet Evrope je finansirao navedeni projekat sa 18.000 eura, dok je participacija Opštine Kotor u ovom projektu 1.800 eura”, rekao je, o časopisu “Hrvatski glasnik”, Tvrtko Crepulja.

Nakon gospodina Crepulje, nazočnima se obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković, koji se osvrnuo na uspjehe hrvatske zajednice u Crnoj Gori: U dva mandata naši predstavnici u Parlamentu Crne Gore predložili su, a Skupština usvojila, desetke amandmana koji su se odnosili upravo na životne probleme koje su postavljali Hrvati ispred naše političke stranke. Crnogorska neovisnost 2006. godine ostvarena je i glasovima Hrvata koji su, možemo slobodno reći, aklamativno glasovali za neovisnost. Moram ovom prigodom posebno istaknuti da je Hrvatska građanska inicijativa u svome programu, napisanom 2002. godine, imala kao programski cilj neovisnost Crne Gore. Zbog toga, ali i iz niza drugih razloga, hrvatski zastupnik u Parlamentu Crne Gore bio je član Ustavotvornoga odbora i kao takav sudjelovao u pisanju prvoga Ustava neovisne i suverene države Crne Gore. Iz ovih činjenica je vrlo vidljiv značaj parlamentarnog zastupnika ispred nacionalne političke stranke koja je kao manjina pozicionirana u drugoj državi, pa makar se radilo, kao u ovome slučaju, o autohtonoj zajednici. Ovakav politički rad doveo je do toga das mo kao politička stranka Hrvata u Crnoj gori dobili nakon drugih parlamentarnih izbora ponudu od vladajuće koalicije da budemo zastupljeni i u Vladi Crne Gore s jednim ministarskim mjestom. To smo prihvatili i uz parlamentarnu zastupnicu imamo i ministricu u Vladi Crne Gore, a tu dužnost obnaša predsjednica HGI-ja. Također, kao dio vladajuće koalicije, Hrvatskoj građanskoj inicijativi je pripalo i mjesto pomoćnika ministra za ljudska i manjinska prava. Kao stranka zastupljeni smo kroz općinske vijećnike u Tivtu s četiri i u Kotoru s jednim vijećnikom”.