Održana promocija knjige ,,Kulturalno pamćenje - ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke" u Tivtu

Time to read
2 minutes
Read so far

Nedjelja, 30. listopada 2016. - 11:21
Autor: 

Promocija knjige ,,Kulturalno pamćenje - ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke", autorice prof. dr. Vande Babić, Zadranke podrijetlom iz Boke, održana je sinoć u prepunoj Multimedijalnoj dvorani Općine Tivat. Organizator ove večeri je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, uz generalno pokroviteljstvo Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i uz sponzorstvo CEKUM-a i Općine. 

Uvodnu riječ dao je Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, koji se u ime organizatora zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji ove promocije.

Nazočnima se obratio akademik Milorad Nikčević, koji je izjavio da je ova knjiga jedno vrijedno književno-povijesno djelo koje preko novih književnih teorija donosi nove spoznaje i saznanja, ali i temeljne postavke za daljnji rad i studiju bokeljske književnosti upravo aparatom kulturalnog pamćenja. „Bokokotorska kulturna i književna baština rasadište je interliteralnosti i interkulturalnosti , gdje nalazimo pisce i djela izvorno vezane za različite književne i kulturalne tradicije. Ova knjiga je nesumnjiv doprinos kroatistici, montenegristici kao most satkan od finih niti i poveznica koje metodom kulturalnog pamćenja otvaraju nove mogućnosti promatranja, kako hrvatske tako i crnogorske književnosti i kulture, pritom ne umanjujući jedna druga, već upravo suprotno ispreplićući ih u svojim sličnosti, ali i posebnostima koje predstavljaju duhovno i kulturološko bogatstvo oba naroda“, istakao je Nikčević.

Prof. dr. Sanjin Kodrić se osvrnuo na multikulturalnost u ovoj knjizi, napominjući da je ovaj prostor oduvijek bio prostor kretanja i povezivanja različitih kultura. Za njega, kako kaže,  su posebno bila inspirativna poglavlja koja govore o Boki kotorskoj u „Danici ilirskoj“ i „Zori dalmatinskoj“. „Vanda se seli u to davno vrijeme 19. stoljeća, gdje su otpočeli neki procesi koji i dan danas traju, pa i to pitanje čija je Boka. Vanda e bavi onim što je slika Boke koju stvara hrvatska preporodna književnost i kultura u tom važnom 19. stoljeću. Ona nama time omogućuje da odgovorimo na neka vrlo važna pitanja. Ovu knjigu je kolegica Babić je počela pisati kao kroatistica, a iz knjige je izašla kao historičarka interliteralnosti i interkulturalnosti. To ne umanjuje kroatistički karakter ove knjige, ali ova knjiga istovremeno integrira i montenegristiku“, ističe prof. dr. Kodrić. 

Na kraju se nazočnima obratila i sama autorica knjige, prof. dr. Vanda Babić, koja je izrazila zahvalnost svima koji su s njom surađivali i davali potporu u stvaranju ovog djela. „Boka i Crna Gora srasle su u ljubavi i međusobnom uvažavanju, no uvijek postoje oni kojima sklad i razumijevanje, pravo na osobnost nisu rješenje. Sloboda nam s obje strane dopušta pravo na mišljenje, ali ono sa sobom donosi odgovornost da naša razmišljanja ne smiju vrijeđati drugoga. Ovu knjigu sam rado tiskala u Crnoj Gori; tiskana je na Cetinju, nakladnik je iz Tivta. S velikim uvjerenjem da ona u sebi ima potencijala i dobrovoljnosti, i prije svega svijesti na zajedničkom radu i promicanju kulture dobra, što je vidljivo u nizu aktivnosti Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i niza vladinih i nevladinih institucija, posebno onih koji čuvaju autohtonost hrvatskog puka na tlu Crne Gore“, naglasila je u svom govoru prof. dr. Babić, posebno se zahvalivši gospodinu Zvonimiru Dekoviću, koji je, po njezinim riječima, čuvar nacionalne hrvatske baštine, te promicatelj dijaloga i kulture spajanja i jedinstva u okviru moderne crnogorske države.

Večer je svojim glazbenim nastupom upotpunila sopranistica Nada Baldić, uz korepetitora profesora Dejana Krivokapića. 

Večeri su, između ostalih, nazočili: poznati crnogorski književnik Mladen Lompar, poglavar „CPC“ Mihailo, mitropolit crnogorski, Marija Vučinović, ministrica u Vladi Crne Gore, Adrijan Vuksanović, predsjednik HKZ „Dux Croatorum“, predstavnici Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, kao i predstavnici Konzulata RH u Kotoru.