U Bokobranu je ove srijede gostovala viša asistentica na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, doktorica znanosti iz Šibenika koja živi u Kotoru, Meri Zornija. Ona je prošle godine doktorirala s temom »Ranosrednjovjekovna skulptura na tlu Boke kotorske«, a kako trenutno drži kolegij »Spomenička baština Boke kotorske« zanimljivih tema za razgovor nije nedostajalo.

Za slušatelje Bokobrana Zornija govori o koncepciji svoje doktorske disertacije, metodama istraživanja ranosrednjovjekovne skulpture na prostoru Boke kotorske (ali i Budve) kojim je obuhvatila razdoblje od 8. do početka 12. stoljeća i u kojemu je, između ostaloga, definirala četiri radionice. Prepoznala je i odredila novu »Klesarsku radionicu iz doba biskupa Ivana«, prvoga kotorskog biskupa, čiji se reljefi datiraju na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće i kako je istaknula: »predstavljaju najraniji sloj predromaničke plastike u južnoj Dalmaciji«. Isto tako, Zornija smatra kako se ranosrednjovjekovna umjetnost, tj. skulptura na prostoru Boke kotorske ne može u potpunosti razumjeti bez komparacije s istovremenim spomenicima na susjednim područjima, poput dubrovačkoga i pelješkog prostora, ali i upućenosti u umjetnost cijele istočne obale Jadrana. Stoga smo razgovarale i o suradnji stručnjaka na ovome prostoru, naročito o međunarodnome projektu »Zagovori svetom Tripunu – Blago Kotorske biskupije« izložbi organiziranoj u Zagrebu 2009./2010. godine povodom 1200. obljetnice prijenosa moći svetoga Tripuna iz Male Azije u Kotor, a na kojoj je Zornija sudjelovala.

Budući da je pleter čest i prepoznatljiv dekorativni motiv crkvenoga namještaja, ikonostasa, odnosno oltarnih pregrada reljefa koje je proučavala u svojoj doktorskoj disertaciji, Zornija za slušatelje radija Dux govori i o tome kako se tumači taj motiv, o njegovu porijeklu i zastupljenosti u ranokršćanskom, ali i razdoblju koje razmatra u svome znanstvenom istraživanju.