Kovačević: Njegošev mauzolej zaštitni znak Crne Gore i njenog herojskog naroda

Time to read
2 minutes
Read so far

Četvrtak, 01. kolovoza 2024. - 11:04
Autor: 

Izložba “Iskra u kamenu”, kojom Narodni muzej Crne Gore obilježava 50 godina od otvaranja Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju, a najatraktivniji predmeti koji su, između ostalih, izloženi su hrastova škrinja u kojoj su držani Njegoševi zemni ostaci, dugme iz groba, zlatni mozaik i zlatni listići kojim je ukrašen svod mauzoleja, planovi mauzoleja koje je izradio Harold Bilinić, kao i Meštrovićeve dvije gipsane karijatide..

Autori izložbe su Predrag Malbaša, Isidora Kovačević i Filip Kuzman.


Mnogobrojnim zvanicama se na samom početku u ime autorskog tima obratila Isidora Kovačević koja je citirajući Ljubomira Nenadovića istakla svu veličanstvenost Njegoševog mauzoleja.

“Uz svesrdnu pomoć svih jugoslovenskih naroda, po nacrtu maestra jugoslovenskog vajarstva, Ivana Meštrovića, uz pomoć njegovog prijatelja velikog arhitekte, Harolda Bilinića, ali pod nadzorom vođe tima Andrije Krstulovića i njegovih saradnika, Jakova Radana, Pavla Dragićevića, Stipe Perića i Tone Valentinija od najfinijeg jablaničkog kamena izgrađen je čuveni Njegošev mauzolej, zaštitni znak Crne Gore i njenog herojskog, vjekovnim borbama za slobodu namučenog naroda. Većega i postojanijeg spomenika nema. Piramide, grobovi egipatskih kraljeva, što su drugo nego male gomile kamenja prema lovćenskom vrhu i prema tom vladičinom spomeniku. I kad na ovom svijetu nestane i bregova i ljudi meni se čini još će trajati dva crnogorska kolosa – Lovćen i vladika, zapisao je Ljubomir Nenadović,” navela je Kovačević, prenosi Mediabiro.


Sinoć otvorena izložba “Iskra u kamenu” koncipirana je tako da prati razvojni put mauzoleja, od prvih ideja do njegove konačne izrade.

“Na izložbi se mogu vidjeti brojni predmeti koji svjedoče o gotovo poluvjekovnoj težnji da se izradi ovo zdanje - od umjetničkih radova Pera Počeka, kapele Njegoševa groba kakvu je sagradio i osvještao Njegoš 1845, preko škrinje u kojoj su prenijeti Njegoševi posmrtni ostaci 1916. godine sa Lovćena u Cetinjskom manastiru, te nakon toga vraćeni 1925. na Lovćen i u kojoj su ostali do 1974. godine, zatim dugmeta sa njegove odežde u kojoj je sahranjen koja je oštećena od udara groma.... Upotpunjena video zapisima i brojnim fotografijama ova izložba predstavlja zaokruženu cjelinu od prve ideje do realizacije,” dodala je Kovačević.


Ideja Saveza udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije da se u spomen 160 godina od Njegoševog rođenja u Biljardi osnuje galerija postala je motiv za 382 umjetnika iz Jugoslavije koji su ostavili oko 520 umjetničkih radova, a izložba je prvi put prikazana 1974 godine. Kao omaž toj izložbi sinoć je predstavljen rad Vasilija Ćetkovića pod nazivom "Tvrd je orah voćka čudnovata".

Kovačević se u ime autorskog tima zahvalila svima koji su pomogli realizaciji ove izložbe, a posebno velikom prijatelju Narodnog muzeja i Crne Gore, hrvatskom arheologu i dugogodišnjem direktoru Arheološkog muzeja u Zadru, Radomiru Juriću.

Jurić je i sam uveličao sinoćnji događaj, te je i svečano otvorio samu izložbu. On je istakao veliko zadovoljstvo što se nalazi u “drevnoj prijestonici Crne Gore” i ovom prilikom istakao veliku povezanost Zadra i Lovćena kao dva lokaliteta prepuna kulturno-istorijske baštine.


Među mnogobrojnim zvanicama izložbi je prisustvovao i princ Nikola Petrović Njegoš koji je istakao veliku vrijednost mauzoleja kako za njega kao potomka dinastije Petroviće Njegoš, ali i za cijelu Crnu Goru.

“Mog prvog dana u Crnoj Gori išao sam pješke od Kotora do Lovćena i to je bio moj prvi susret sa mauzolejom. Još uvijek kad idem tamo to je specifičan osjećaj za mene. Mauzolej je sada svjetski spomenik, nije više regionalni spomenik. Nije važna forma, već šta se nalazi unutra i šta kaže spomenik, važna je ljubav koju imamo prema Njegošu, a mauzolej je jedan veliki dokaz tome. Zbog tog spomenika ima na hiljade ljudi koji sada znaju ko je Njegoš," istakao je princ.

Izložba “Iskra u kamenu” može se pogledati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju do 2. septembra ove godine.

Izvor: Portal analitika