Europski parlament usvojio je u srijedu velikom većinom izvješće o Crnoj Gori za 2019. i 2020., u kojemu se ocjenjuje da ta zemlja napreduje prema EU-u, iako je postignut samo "ograničen napredak" po pitanju reforme pravosuđa.
Europski parlament "pozdravlja nastavak angažmana Crne Gore u procesu integracije u EU i njezin ukupni napredak", navodi se u izvješću za koje je izvjestitelj bio hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
U izvješću, koje je podržalo 595 zastupnika, istaknuto da je Crna Gora napredovala u nekoliko područja pristupnih pregovora, uključujući u području međunarodne policijske suradnje i borbe protiv organiziranog kriminala.
Međutim, apelira se na vlasti da "ubrzaju političke i gospodarske reforme, posebice u području vladavine prava i temeljnih prava, pravosuđa, slobode medija i borbe protiv korupcije".
Crna Gora je postigla tek "ograničeni napredak" u području pravosuđa i borbe protiv korupcije, poručili su europarlamentarci.
Pohvaljene su vlasti u Crnoj Gori jer je "ostvaren određeni napredak u borbi protiv organiziranog kriminala".
Izvjestitelj Tonino Picula (SDP/S&D) je dan ranije na plenarnoj sjednici izjavio da je Crna Gora "najdalje odmaknula" na europskom putu, od zemalja zapadnog Balkana, a postoji "potpuna usklađenost (Crne Gore) s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije".
Međutim istaknuo je da će o napretku u sektoru vladavine prava "ovisiti napredak" Crne Gore u pristupnim pregovorima.
„Crna Gora već posjeduje mehanizme potrebne za osiguravanje kako sudske, tako i tužiteljske nezavisnosti, ali ih treba djelotvornije koristiti. Njihova nadogradnja treba biti odmjerena. Načela podjele vlasti se pritom ne smiju dovoditi u pitanje“, poručio je Picula, misleći pritom na izmjene tzv. tužilačkih zakona, pri čemu nisu u potpunosti uvažene preporuke Venecijanske komisije.
Picula je podsjetio je i na izostanak napretka u sferi slobode i neovisnosti medija.
„U zadnjih pet izvješća Europske Komisije ocijenjeno je bez napretka. Pozivam na hitnu istragu svih napada na novinare i kažnjavanje počinitelja. Sloboda medija jedna je od temeljnih vrijednosti EU pa će ovaj problem biti jedna od okosnica crnogorskog pretpristupnog puta“, ocijenio je hrvatski eurozastupnik, .
Istaknuo je i potrebu zaštite prava manjina jer neke, poput Hrvata, po prvi puta nemaju svoje političke predstavnike u Skupštini. Najoštrije je osudio postizborne napade, inicijative da se jedna ulica nazove po osuđenom ratnom zločincu, kao i negiranje genocida u Srebrenici, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.
Govoreći o crnogorskoj izloženosti kineskom dugu, Picula je ocijenio kako bi EU trebala Crnoj Gori pomoći u pregovorima s međunarodnim financijskim institucijama o pozajmicama kako bi uspjeli reprogramirati svoj vanjski dug prema Kini koji ozbiljno ugrožava održivost javnih financija, a ima i značajne političke i ekološke posljedice.
Crnogorski građani i dalje u velikom broju podržavaju članstvo zemlje u Europskoj uniji, njih čak 76,6 posto, što je jedna od najviših stopa podrške EU u regiji. Zastupnici su ocijenili i kako su bilateralni odnosi sa Srbijom obilježeni napetošću, te inzistiraju da se sporove rješava kroz bilateralne razgovore, bez stranog uplitanja.
(Hina)