Stvorenje iz dubina koje nas stalno iznenađuje – hobotnica je jedno od najneobičnijih stvorenja koje već stoljećima izaziva veliku radoznalost kako za znanstvenike, tako i ljubitelja prirode. Sa svojih osam krakova, tri srca, ali i sposobnošću da mijenja boje, hobotnica je pored svojih fizičkih karakteristika, i simbolički postala veoma interesantna, te je bila inspiracija mnogim umjetnicima, piscima, režiserima...
Naročito biva interesantna zbog njene prilagodljivosti i adaptacije: zbog odsustva kostiju, kreće se u vodi na plutajući način, dok osam svojih pipaka koristi za kretanje i plivanje. Karakterizira je fleksibilnost te može ući na teško dostupna mjesta, što joj daje još jednu karakteristiku – inteligenciju. Kako nema snage da se obrani od predatora koristi svoju fleksibilnost te se uvlači na teško dostupna mjesta i upravo tako izbjegava opasnost i opstaje u morskim dubinama. Također, još jedan vid zaštite je mlaz mastila koje izbacuje iz sebe da bi se obranila od napadača, odnosno da bi mu zamutila pogled.
Stoga, hobotnica je simbol emocija, inteligencije i logike, fleksibilnosti, potencijala i kreativnosti.
Također naziv Octopus, potiče od latinske riječi octo što znači osam, a aludira na broj njenih krakova.
Ako se vratimo malo kroz povijest, shvatit ćemo da je u mnogim drevnim kulturama hobotnica tretirana kao čudovište iz mora: Kraken, koje se pojavljuje između ostalog i u romanu Žila Verna „20.000 milja pod morem“, ali i u filmskom ostvarenju „Pirati s Kariba“.
U likovnoj umjetnosti smatra se da su hobotnice često bile oslikavane na raznoraznim posudama, a između ostalog u gradskom muzeju na Visu nalazi se posuda za vodu, na kojoj se ističe hobotnica i smatra se da je iz III stoljeća p.n. e. Kao čest motiv javlja se na minojskim vazama, ali i kao na amajlijama koje trebaju da služe mornarima kao zaštita.
S druge strane, negativna simbolika hobotnice je da je često smatrana čudovištem iz morskih dubina (Kraken), ali i povezivana s paklenim dubinama, koje u sebi kriju mnoge tajne i opasnosti. Također, hobotnica često zna da bude simbol grabljive i nezazistne osobe. Upravo tako u crtanom filmu „Mala sirena“, izmaštano biće koje morskoj sireni želi da oduzme očaravajući glas ima donji dio tijela hobotnice, a gornji dio žene – neatraktivnih proporcija tijela i izobličenih crta lica. Upravo ona, otjelotvorenje je nezasitne, grabljive i zle osobe; jednom riječju čudovišta iz morskih dubina.
Također, pipci hobotnice umnogome podsjećaju na kosu od zmija gorgone Meduze (grafički prikaz), te ne čudi što ih ljudi često poistovjećuju a nekada čak i zamjene.
Inspiriran morskim dubinama, ali i svim pričama koje sa sobom te dubine nose, tivatski akademski slikar Zoran Kruta, je između ostalih bića iz morskih dubina naslikao i hobotnicu. Na njegovim radovima prikazana je veličanstvenost njenih krakova, ali i fleksibilnost te nam Kruta na likovni način dočarava njene glavne karakteristike koje su pomenute još na samom početku. Ono što sigurno možemo zaključiti je da je umjetnik studirao pokret i njeno kretanje kroz morske vode; živo i vrlo uspješno na slikarskom platnu prikazana su njena graciozna strujanja kroz vodu, približavajući hobotnicu promatraču s njenom pozitivnom simbolikom.
Mediteranski duh i način života, jasno nam daju jednu poruku – hobotnicu treba poštovati i obožavati. Moć prilagođavanja, fleksibilnost, inteligencija i ostale karakteristike svrstavaju je u jednu od najzanimljivijih bića na planeti. I dok se naučnici bave njom, simbolički hobotnica nam djelomično ostaje misterija, te sve to aludira na činjenicu koliko je ocean i njegove dubine neistražen i pun tajni.
Literatura:
- Larousse - Mali rečnik simbola, Nanon Garden - Rober Olorenšo - Žan Garden - Olivije Klajn, Laguna, Beograd, 2011.