Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore krovno je tijelo hrvatskoga naroda u Crnoj Gori. Osnovano je, kao prvo manjinsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori,  21. prosinca 2007. godine.

Aktualni, peti saziv HNV-a izabran je na Elektorskoj skupštini  u lipnju 2025. godine. Čini ga sedamnaest članova.  Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća je Zvonimir Deković, u četvrtom konsekutivnom mandatu.  

Vijeće se i dalje, u skladu sa važećim Statutom i Poslovnikom zalaže za to da se i u ovome sazivu  maksimalna pažnja  posveti unaprijeđenju statusa i prava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, te očuvanju i daljnjoj afirmaciji tradicijske i kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori.

Glavni cilj i misija Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore je zaštita, očuvanje i promoviranje prava Hrvata u Crnoj Gori, kao i tradicijske i kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori, u jedinstvu s hrvatskom kulturno- povijesnom baštinom.  

Na tome tragu, jedna od okosnica djelatnosti Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore jest i izdavačka djelatnost, u sklopu koje bilježimo preko sedamdeset izdanja u nakladništvu, odnosno sunakladništvu u proteklih petnaestak godina, kako bi se što bolje predstavila naša povijest, tradicija, kultura i baština.

Posebno smo ponosni na liturgijsku monumentu, koju čine Kotorski misal, Kotorski lekcionar i pontifikal, Barski Parčićev misal i Barski misal Adama Guillaumea, kao i na Povijest Crkve na tlu današnje Crne Gore, kao i na našu misiju očuvanja književno- kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori i hrvatske kulturne baštine brojnim prezentacijama, predavanjima i projektima, kao i našim djelovanjem i u sklopu knjižnice, odnosno zbirke ,, Ljudevit Gaj“ , koja se nalazi u Domu kulture ,, Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.  

Naši predstavnici sudjeluju u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH, Savjetu mladih Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH i Savjetu za dijasporu, kao i u Međuvladinu mješovitom odboru koji objedinjuje sva područja od osobita interesa za hrvatski narod- kultura, mediji, kulturna baština, pitanja imovine.

Generalna ocjena u HNV-u jest da je na svim bitnim područjima za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori učinjen maksimalan napor s naše strane da se razina prava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori unaprijedi, počevši  od zakonodavstva vezanog za prava manjina, gdje smo tijekom godina aktivno sudjelovali u  radnim grupama Ministarstva pravde Crne Gore, Ministarstva za ljudska i manjinska prava – za izradu Prijedloga Zakona o izboru upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, Prijedloga Zakona o manjinskim pravima i slobodama i Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o manjinskim pravima i slobodama, te Prijedlogu  Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Uzeli smo učešća i u radnim grupama za izradu Strategije manjinske politike te  Strategije za interkulturalizam i društvenu koheziju. Sudjelovali smo i u Komisiji za praćenje sprovođenja Strategije manjinske politike, kao i praćenje sprovođenja preporuka Odbora ministara Vijeća Europe vezano za Okvirnu konvenciju o pravima nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim  jezicima, te u Upravnom odboru Fonda za zaštitu i ostvarivanje  manjinskih prava Crne Gore.

U fokusu djelovanja proteklih tri godine bio je popis stanovništva i problematika vezana za raspodjelu sredstava po projektima Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Naime, hrvatska zajednica nikako nije zadovoljna modusom raspodjele.

 Djelovali smo kontinuirano na afirmaciji i na unaprjeđenju prava prilikom susreta s najvišim državnim dužnosnicima RH ( Predsjednikom, Predsjednikom Vlade RH,  potpredsjednicima i ministrima u Vladi RH, predstojnikom Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH i  hrvatskim zastupnicima u Europskome parlamentu), dužnosnicima i predstavnicima vlasti Crne Gore ( s resornim ministrom,  premijerom i ministrima u Vladi te s predsjednikom Crne Gore).

 Sudjelovali smo na Forumu manjina, Forumu mladih pripadnika hrvatskih manjina te uzeli učešća na brojnim konferencijama i sastancima  na temu manjinskih prava i inkluzije , pa sve do područja kulture.

 Kao posebno uspješan projekt  ističemo Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori,  predstavljanje hrvatske zajednice iz Crne Gore na Susretu domovinske i izvandomovinske Hrvatske u Novalji, a od brojnih projektnih i izdavačkih aktivnosti, uz već spomenutu liturgijsku monumentu,  izdvajamo  izdanje Budvanske pjesmarice, Divne glume biskupa Tice – Uccellinija, izdanje Ogledi i studije Domagoja Vidovića, Poeziju bokeljskih Hrvata,  knjigu Luke Brajnovića, Anite Mažibradić, promociju i afirmaciju glagoljice, te  projekt ,, Putevima bokeljskih Hrvata“ , koji se nastavlja sedmu godinu zaredom, uz pokroviteljstvo oba predsjednika, Republike Hrvatske i Crne Gore.

Po četvrti puta su ove godine, u skladu s odredbama  Zakonoma o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, a povodom nacionalnog praznika hrvatskoga naroda u Crnoj Gori,  13. 1. , istaknute  zastave Crne Gore i hrvatskoga naroda u Crnoj Gori   na zgradi Općine Tivat  i Općine Kotor, općinama koje imaju više od 5 posto stanovništva referentne nacionalne manjine.

Podsjetimo, dana 14. 2. 2020. ,na temelju Odluke  donesene na  izvanrednoj tematskoj sjednici Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, održanoj istoga dana,  donesena je  Odluka da se sukladno članovima 12 i 13 Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola ( ,, Službeni list Crne Gore '' , br. 003/ 20 od 23. 01. 2020. ) te Članu 7 Statuta Hrvatskog savjeta u Crnoj Gori, odnosno Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore,  od 18. 7. 2017. , utvrđuje Dan nacionalnog praznika pripadnika hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, na način da se za navedeni nacionalni praznik utvrđuje  13. 1. (siječnja) , odnosno Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor, poznatom kao Karike. Ove je godine ( 2025.)  po treći puta održana Svečana akademija i koncert  povodom Dana hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.

Politički je izuzetno bitno bilo obilježavanje, odnosno komemoracija, povodom postavljanja spomen ploče u logoru u Morinju,  promjene imena bazena u Kotoru u bazen Zorana Džimija Gopčevića, angažiranje oko rješavanja pitanja povraćaja imovine, te pitanja vlasništva, odnosno ustupanja, vraćanja i korištenja Doma kulture ,, Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.  

Učinjen je maksimalan napor i angažiran puni kapacitet Vijeća kako bi naše djelovanje bilo u cilju zaštite, promicanja i unaprjeđenja prava hrvatskoga naroda u Crnoj Gori te na dobrobit kulturno- povijesno- religijske tradicije hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, posebno u dijelu koji se odnosi na  izdavaštvo, predavanja i promocije, a  tiče se i angažmana oko priznavanja nematerijalne kulturne baštine hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, napose u pogledu Bokeljske mornarice i štovanja kulta Svetoga Tripuna i Tripundanskih svečanosti, te  mogućnost sustavnog financiranja  medija hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Vrlo bitna stavka je i uvrštavanje više sadržaja iz redova hrvatskoga naroda u plan i program redovnog kurikuluma, kao i podrška fakultativnoj Nastavi hrvatskoga jezika i kulture u Crnoj Gori, te veća prezentnost hrvatskoga jezika i emisija na hrvatskome jeziku na javnom servisu i u medijima.

Osigurali smo Radiju Dux i Hrvatskome glasniku status strateškoga projekta od posebnog državnog značaja Vlade Republike Hrvatske, prema kojemu dobivaju godišnja sredstva iz proračuna RH, i to  50.000,00 eura na godišnjem nivou za jedino tiskano glasilo Hrvata na hrvatskome jeziku-  Hrvatski glasnik, a 75.000,00 eura za jedini hrvatski radio i elektronski medij u Crnoj Gori  Radio Dux, što, ipak, smatramo izuzetno velikim uspjehom i osiguranjem održivosti. I ovom prigodom ističemo da su hrvatski mediji u Crnoj Gori, odnosno mediji Hrvata u Crnoj Gori, izuzetno bitni za promoviranje ,, žive hrvatske riječi“ u  Boki kotorskoj, Svebarju i šire, u digitalnom prostoru. Bez žive riječi nema ni budućih baštinika hrvatskoga jezika u Crnoj Gori.  

I dalje smo bili aktivno uključeni u popunjavanje knjižničnoga fundusa Hrvatske knjižnice odnosno zbirke ,, Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi te  u njeno usustavljivanje.

Pomagali smo i sponzorirali i ( terensku )nastavu  Nastave hrvatskoga jezika u Crnoj Gori, koja je ove godine proslavila 20 godina djelovanja u Tivtu i Kotoru.

Što se tiče statusa i prava  hrvatske zajednice u Crnoj Gori, možemo generalno biti zadovoljni općim nivoom prava. Hrvatski narod je upisan u Ustav Crne Gore, hrvatski jezik je u službenoj upotrebi, a osobni dokumenti mogu se izdavati i na hrvatskome jeziku.

Pitanje koje je vrlo bitno za nas  je i status i položaj manjinskih nacionalnih vijeća,  koji nisu nevladine organizacije, već krovna tijela referentne nacionalne zajednice s pravnim legitimitetom i subjektivitetom.

U političkom smislu, bitne su i izmjene izbornog zakonodavstva, u pogledu odredbi cenzusa, registracije stranaka i podrške manjinskim strankama i listama, kako bi se ubuduće preduprijedila/ izbjegla situacija da predstavnici referentne manjine budu oni koji nisu njezini legitimno odabrani predstavnici od strane referentnog naroda.

U medijima, prvenstveno u komentarima na portalima medija koji se bave dnevnopolitičkim događanjima i na društvenim mrežama, se, nažalost, još uvijek susrećemo s  govorom mržnje ( i uoči i nakon izbora ili popisa posebno), a kampanja je to koju posebno promovira portal IN4S.

Kako je ukinuta kleveta kao kazneno djelo, društvene mreže  i brojni portali su ( postali) javni medijski prostor, na kojima se konstantno izražava govor mržnje i teške kvalifikacije na osobnom nivou, koje se iznose bez odgovornosti, a iste se ne sankcioniraju u dovoljnoj mjeri. Smatramo da bi ih mjerodavne institucije i  instance trebale bolje evidentirati, obrađivati te efikasnije reagirati. Smatramo također da bi  nadležne institucije situaciju trebale pomnije popratiti i javno reagirati.

Na terenu se stupanj asimilacije, odnosno samoasimilacije potencijalno smanjuje, za što su indikator uspjesi na lokalnim izborima u Tivtu i na parlamentarnim u Crnoj Gori, kao i rezultati popisa na barskome području. Međutim, rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori, odnosno parametri nacionalnosti i materinskog jezika, nam daju razloga za zabrinutost- na popisu je bilo izjašnjenih 5150 Hrvata, što je 0, 83 posto stanovništva, odnosno njih 871 manje u odnosu na popis iz 2011. , kad je ukupni broj Hrvata bio 6042.

Razlog za optimizam i motiv za daljnje djelovanje u cilju i interesu hrvatskoga  naroda daje nam  puna i snažna potpora Vlade Republike Hrvatske.

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore