Gospa od Škrpjela pravoslavna? !

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, čija je  zadaća i da štiti, čuva i promovira   tradicijsku i vjersku baštinu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori,  a čiji je neodvojivi dio i pripadnost Katoličkoj crkvi,  nije moglo, a da i ovoga puta ne stane u obranu  istine i objektivnog izvještavanja.

Naime, u tekstu  naslova  Hram Bogorodice i usnulih mornara: Dirljiva priča o nastanku jednog od najmanjih ostrva u Crnoj Gori, koji je dana 22. kolovoza 2019. objavljen u srbijanskim dnevnim novinama Telegraf  (  https://www.telegraf.rs/zivot-i-stil/putovanja/3094568-hram-bogorodice-i-usnulih-mornara-dirljiva-prica-o-nastanku-jednog-od-najmanjih-ostrva-u-crnoj-gori?utm_source=nove_povezane_vesti&utm_medium=povezane&utm_campaign=nove_povezane_vesti&utm_content=2    ) ,  između ostaloga, stoji : ,,  Iako su braća Mortešić planirali da sagrade pravoslavnu crkvu, tokom istorije i uplivom venecijanske kulture u ove prostore, Gospa od Škrpjela je pripala rimokatoličkoj veri. ''

Ne znamo je li ovdje riječ o elementarnom nepoznavanju fakata ili samo o lošem primjeru istraživačkog novinarstva, ali u cilju rasvjetljavanja i educiranja, odlučili smo se navesti sljedeće statističke podatke iz relevantnih izvora o  strukturi i broju stanovnika u Perastu u 16. stoljeću, iz kojih je jasno da se crkva na Gospi od Škrpjela ne bi bila imala za koga graditi ako je plan bio da je se gradi za pravoslavno stanovništvo jer njega u to doba na toj teritoriji jednostavno nije bilo : 

U Kotoru i Perastu u prvoj polovini 16. stoljeća uopće nije bilo pravoslavaca , a  1774. u Kotoru ih je bilo svega 15,85% . Nadalje,  odnos katolici-pravoslavci, prema popisu stanovništva iz 1910., bio je: Kotor, s naseljima: Bogdašić, Kavač, Lepetane, Mrčevac, Orahovac, Škaljari i Špiljari (3.939 – 1.820), Dobrota (792 – 424), Muo (581 – 96), Prčanj (860 – 108), Stoliv, Gornji i Donji (318 – 67), Lastva, Gornja i Donja (703 – 13), Tivat (1.785 – 62) i Perast, s naseljima: Gjurić, Kostanjica, Strp-Lipci (862 – 358). (Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder, Wien, 1919.)       

Temeljem prethodno navedenoga, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore u cilju objektivnosti i istinitog informiranja javnosti,  apelira na  novinare, koji trebaju imati izražen osjećaj  odgovornosti  za svako napisano slovo, da se ne upuštaju u pisanje i objavljivanje tekstova, a da prethodno nisu osigurali relevantne informacije i podatke iz svih dostupnih izvora, pa makar bilo riječi i o reportaži koja ima više zabavni, a manje edukativni karakter.  

Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore