Zajednica Hrvata i prijatelja - Crna Gora u suradnji s Centrom za kulturu Tivat u subotu 28.10., s početkom u 19 h, organizira večernji program Vitezovi sa Korčule – Moreška, kada će u Velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat gostovati Hrvatsko glazbeno društvo Sveta Cecilija s Korčule i izvesti morešku, tradicijski ples s mačevima.

S nama je razgovarala Anita Šimurina, autorica projekta Hrvatska kulturna baština sa otoka/Vitezovi sa Korčule-Moreška

Recite nam što će gledatelji moći vidjeti u subotu?

Ovom prigodom gledatelji će na pozornici moći vidjeti tradicijski, viteški, romantični bojni ples s mačevima čiju će izvedbu pratiti orkestar a tijekom večeri mješovita klapa Sveta Cecilija izvesti će nekoliko tradicijskih pjesama.

Kako je došlo do suradnje s HGD Sveta Cecilija s Korčule?

Do suradnje je došlo na moju ideju i inicijativu još 2019. godine, kada sam kao izvođač projekata u Zajednici Hrvata i prijatelja - Crna Gora, tragajući za sadržajem budućih projekata, uočila dva meni zanimljiva momenta.
Naime, veliki broj članova našega društva čine Hrvati koji su rođeni u Hrvatskoj i tamo su provodili svoj život do određenog broja godina kada su ih životni putevi poveli dalje, mnoge u Crnu Goru, a razlozi su bili razni, neki su došli poslom, udajom, ženidbom, i nastavili svoj životni tijek ovdje u Crnoj Gori.
Drugi zanimljiv podatak je bio da veći broj članova društva slika i piše. U društvu imamo akademske i amaterske slikare, a neki članovi pišu i slikaju tek iz hobija. Tijekom naših druženja u udruzi uvijek je bila prisutna čežnja, nostalgija za domovinom, evocirale su se uspomene iz djetinjstva, tako da sam bila inspirirana i napisala niz projekata koji su imali svrhu povezivanja i jačanja spona između Hrvata izvan Republike Hrvatske s Hrvatima u domovini. Na tom tragu imali smo posjete Hrvatskoj i gostovanja s likovnim izložbama i pjesničkim večerima.
Ovom prigodom pomenula bih naše gostovanje u svibnju 2019. godine u Splitu, nedugo zatim smo gostovali na Korčuli.
Kada sam tražila našeg domaćina u Korčuli privuklo mi je pažnju Hrvatsko glazbeno društvo Sv. Cecilija, jedno veliko i respektabilno društvo, nastalo još davne 1883. godine, s povremenim prekidima u radu, ali u kontinuiranom djelovanju još od 1991. godine, koje broji 120 aktivnih članova, u svojemu bitisanju ima puhački orkestar, morešku, mješovitu klapu, mješoviti zbor, malu školu glazbe, i važan je čimbenik u kulturnome životu grada Korčule. Preko 30 puta godišnje moreškanti izvedu morešku, a sam orkestar koji prati svako izvođenje, održi i dva samostalna koncerta godišnje. Zaista za respekt! Danas u svom djelovanju bilježe i značajna gostovanja u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Vatikanu...

Kako je protekao vaš prvi susret, dojmovi nakon svega?

U Centru za kulturu Korčula imali smo zajednički program, mi smo "Stihom i bojom u korčulanski kamen i val" predstavili dvije samostalne likovne izložbe i održali pjesničku večer "Kamen i val", a HGD Sv. Cecilija je tom prigodom nama na dar i pred brojnim Korčulanima izvelo morešku posebnog naziva "Očevi i sinovi" kada su
"...po prvi put u povijesti, viteški ples morešku odigrali očevi koji su prije tridesetak godina obnovili društvo te njihovi sinovi, koji su danas zamijenili mjesta svojih očeva."
pa smo kao gledatelji, u samoj izvedbi moreške, u mislima nosili i živu sliku primopredaje ovoga kulturnoga blaga između očeva i sinova, jer se Korčulani još od vrtićke dobi uključuju u život moreškanta gledajući svoje očeve, stariju braću, kako izvode morešku i pripremaju da jednoga dana sami postanu moreškanti i preuzmu odgovornost prijenosa ovog viteškog plesa s mačevima na buduću generaciju. Gotovo da nema kuće u gradu da u njoj nije odrastao moreškant.
"Puno moreškanata koji su igrali morešku prije tridesetak godina danas nisu u top formi, malo su narasli, roba im je tisna, ali dolazili su na probe, kupili su čak trenerke ko pravi sportaši. Potrošilo se dosta andola, magnezija, raznih tableta, žene su ih doma masirale, atmosfera je ko da se pripremaju za Svjetsko prvenstvo. Nije Svjetsko prvenstvo, ali je milenijska moreška! Ko bude večeras bala, sudjelovat će u povijesnoj večeri koje do sad u Korčuli nije bilo“, izjavio je tom prigodom Velebit Veršić, predsjednik društva, u svom prepoznatljivom vedrom tonu, za Dubrovački vjesnik, u kojem se dalje prijenose utisci:
"Moreška je bila zaista za pamćenje, mladi nisu štedili starije, frcale su iskre, letjele su kape, faculeti i pojasevi, a emocije su se gotovo mogle opipati. Posebno spektakularan je bio zadnji kolap u kojem su sudjelovali svi moreškanti, i stariji i mlađi i zamjene."
Pjevalo se, plesalo, veselilo do dugo u noć.
Nezaboravna večer.

Za sve one kojima je moreška nepoznanica, možete li nam reći nešto više o samom plesu?

Moreška je bojni mačevni ples nastao oko 12. stoljeća na Mediteranu.
Sam naziv „moreška“ nastao je po Maurima, a moreška je izvedena “kao spomen na istjerivanje Maura”, i dok u španjolskom jeziku imamo riječ morisco, u talijanskom moresco, tj. moresca “za bojnu igru u vezi s Maurima”, u hrvatskom se jeziku ukorijenila riječ moreška. Stariji nas povijesni podaci upućuju na pretpostavku da je prva moreška izvedena u španjolskoj Leridi 1150., a podaci o izvedbama moreške na našim prostorima potječu iz 1273. godine u Trogiru (Foretić,1947.). Na naše prostore došla je preko Španjolske, Italije. Vremenom je moreška nestajala s Mediterana a danas se izvodi i čuva u Korčuli.
Radnja korčulanske moreške nam otkriva sukob dvije vojske, crne i bijele, oko jedne djevojke, Moro, Crni kralj preoteo je djevojku Bijelom kralju koji pokušava da svoju zaručnicu vrati. Poslije uvodnoga dijela i SFIDE - izazova, nastaje borba dvije vojske koja se odvija kroz sedam figura koje nazivaju KOLAP - udar, nakon čega slijedi finalni dio.
Ova viteška borba se izvodi pomoću originalnih mačeva, što ju čini dodatno atraktivnom, a kaže se u Korčuli da ako niste zadobili povredu u moreški da i niste pravi moreškant. Kada smo bili u gostima neki su nam i pokazali svoje rane od uboda mača.
Dodala bih još da mačevni plesovi, koji se dijele na bojne, svadbene i lančane plesove s mačevima, čine posebnu i važnu cjelinu unutar kulturne baštine hrvatskoga naroda i nameće se potrebu za daljim očuvanjem i prijenosom na buduće generacije.

Što ste htjeli postići ovim projektom?

Početni cilj ovog projekta bio je povezivanje i jačanje spona između Hrvata izvan Republike Hrvatske i Hrvata u domovini, ovom uzvratnom posjetom i stvaranje pozitivnog ozračja prema Republici Hrvatskoj, jačanje kulturnih spona između Hrvatske i Crne Gore,  a posebna pažnja prilikom kreiranja projekata usmjerena je na crnogorsku publiku jer želimo da biranjem i prezentiranjem sadržaja visoke kvalitete iz hrvatske kulturne baštine ukažemo koliko su za nas važni građani Crne Gore i koliko vrjednujemo dugo prijateljstvo i neraskidiv preplet i suživot naroda ovih krajeva.

Tko je pokrovitelj projekta Hrvatska kulturna baština sa otoka/Vitezovi sa Korčule-Moreška?

Pokrovitelj projekta je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a jedan dio zahvalnosti ide i suradnicima u Centru za kulturu Tivat,  koji su nam otvorili vrata svoga doma kako bi svi skupa mogli uživati u prekrasnom programu u subotu večer, 28.10. u 19 h. Pozivamo sve građane Tivta i Kotora, Boke i šire da dođu pogledati morešku.