Ove godine „Luka Kotor“ A.D. slavi 35 godina svoga poslovanja. Tom prigodom je sinoć (11. jula 2023.) u 19 h uprilićeno svečano otvaranje druge faze marine na kotorskoj rivi, a nakon toga je otvorena prigodna izložba u „staklenoj galeriji“ Kulturnog centra Kotor.
Vrpcu su simbolično presjekli predsjednik Općine Vladimir Jokić i predsjednica Odbora direktora preduzeća Ljiljana Popović Moškov.
Kao što smo pisali u našem časopisu „Kotoranka“ br. 2, objavljenom u siječnju 2016. godine, tada je bila dovršena prva faza projekta optimizacije marinskog dijela luke Kotor. Ona je dala odlične rezultate i sredstva uložena u infrastrukturu su vraćena za nepunih 14 mjeseci korišćenjem valobrana dužine 3x20 m. Tada je Luka Kotor planirala postaviti još dva pontona, uz zamjenu postojećeg, naspram ulaza u Centar za kulturu Kotor. To se nije uspjelo realizirati, zbog nedobijanja dozvole od strane nadležnih organa. Sada je konačno realizirana i ta druga faza ove vrlo unosne investicije.
Također je tada bilo predviđeno da se u dijelu Macea (restorana Galion) primjeni skandinavski model upravljanja marinama, što podrazumijeva da se po simboličnim cijenama lokalnom stanovništvu omogući korišćenje od 60 do 70 vezova, pri čemu bi se, u suradnji sa Opštinom Kotor, vlasnicima tradicionalnih drvenih barki obezbjedio gratis vez. Luka Kotor je upravo raspisala natječaj za dobijanje mjesta za vez prvenstveno kotoranima, koji već duži period imaju vez u luci ili neposrednoj blizini, a cijena veza ne bi bila komercijalna. Tako je po prvi put u okviru marine obezbjeđeno 40 komunalnih vezova.
Sa 173 privezna mjesta, ukupni kapacitet marinskog dijela povećan je skoro tri puta u odnosu na dosadašnji. Dovršetkom ove druge faze projekta ovaj marinski prostor, sa prirodnim zaklonom i povijesnim i kulturnim središtem u neposrednoj blizini, postao je jedan od atraktivnijih na Jadranu i Mediteranu.
Luka Kotor se u građi Istorijskog arhiva u Kotoru spominje već u 14 st. Najstariji sačuvani pisani spisi su iz 1326. – 37. i 1385 – 1400. godine. Ti podaci su raznovrsni počev od prijevoza robe na liniji bliže i dalje plovidbe, o brodogradilištima i brodograditeljima, o pomorskim kapetanima i mornarima, o vlasnicima jedrenjaka, kotorskoj bratovštini mornara čiju tradiciju održava Bokeljska mornarica itd. Podatke iz Arhiva počev od 1451-55. god. je proučavao prof. Risto Kovijanić pa tako se u prve dvije godine spominju 27 jedrenjaka, od kojih 21 domaća i 6 stranih. Od tipova jedrenjaka koji su tada pristajali u kotorsku luku najviše se spominju barkozije, ali ima i skaba, barkova i barki. Od udaljenih gradova za koje su putovali kotorski brodovi navode se: Drač, Valona, Krf, Barletta, Venecija itd.
U novije vrijeme je od sredine 19. v. funkcionirao redovan putnički saobraćaj parobrodima izmedju Kotora i drugih luka na Jadranu. Krajem 19. st. funkcionira redovan lokalni pomorski saobraćaj u Boki kotorskoj izmedju Kotora i Herceg Novog. Nakon 1966. g. izgradnjom Jadranske magistrale umanjuje se značaj Luke Kotor u saobraćaju medju lukama istočnog Jadrana. Posljednja redovna linija izmedju Kotora i Jadranskih luka, ukinuta je nakon 75 godina redovnog saobraćaja 1967. godine. Poćetkom 70-tih godina u Kotorsku luku počinju da svraćaju prvi nautički turisti sa jahtama i prvi veći brodovi za krstarenje. Katastrofalni zemljotres 1979. godine znatno ostećuje kotorsku luku. Rekonstrukcija obale u luci je izvršena u periodu od 1980 – 1982 godine i dužina operativne obale se povećala za oko 50m., Godine 1984. Odlukom SIV-a Luka Kotor dobija status luke za medjunarodni saobračaj, a 1992 godine dobija stalni medjunarodni granični prelaz. Poremećaji u politićkim i ekonomskom-finansijskim okvirima (rat) na ovim prostorima je od 1992 – 1997 g onemogučio ostvarenje razvojnih planova Luke. Luka zavrsava fazu transformacije i u programima se orjentira ka nautickom turizmu i prihvatu brodova za krstarenje, kako piše u podacima Luke Kotor.
Prigodnu izložbu u galeriji Kulturnog centra Kotor je pripremio Pomorski muzej Kotor, a autor izložbe „Luka i grad, život i trajanje“ je Ilija Mlinarević. Na otvaranju izložbe je autor između ostalog naglasio: „Cilj izložbe je da približimo i dokažemo neraskidivu vezu grada Kotora i njegove luke. Kotorska luka je vjekovima bila jedini izlaz grada u svijet, na Mediteran kojem bespogovorno pripada. Od dolaska moćiju Sv. Tripuna (13. 01. 809.), brojne trgovine sposobnih Kotorana, pa do mnogobrojnih pokušaja osvajanja, sve ove činjenice kotorske Istorije vezane su za gradsku luku, s toga je ovaj prostor važan segment našeg grada“ između ostalog je na otvaranju izložbe rekao autor Ilija Mlinarević.
Želimo Luci Kotor uspješno poslovanje u narednom periodu.
Piše: Ing.brod. Andro Saulačić
.