„Pobuna mornara u Boki kotorskoj ili ustanak mornara na austrougarskim ratnim brodovima, koji se odigrao u akvatoriju ovog zaliva pred kraj Prvog svjetskog rata, u februaru 1918. godine, spada u najznačajnije događaje iz pomorske prošlosti Boke kotorske. Ove godine obilježavamo 100-tu godišnjicu događaja koji je ostavio značajan pečat na buduća politička dešavanja na širem području. Ovaj veliki događaj, o kome su pisane knjige i snimani filmovi, je oduvijek bio zanimljiva tema za istoričare i ostao do danas aktuelan za ponovno preispitivanje svih onih činjenica na osnovu kojih su napisana brojna istoriografska djela. Tematike postavke izložbe koja je upriličena vraća se u vrijeme velikih i burnih previranja, vrijeme u kojem je sazrijevala ideja najvećeg čovjekovog ostvarenja – slobode. Februar 1918. godine u Bokokotorskom zalivu sinonim je jedne ogromne žrtve. Žrtva koja je jasno označila početak velikih promjena. Životi četvorice mornara, različite nacionalnosti, povezanih i udruženih istim idejama koje su dijelili sa hiljadama svojih kolega, ne birajući ni vjeru ni naciju, bila je cijena za ulazak u novo doba, a njihov primjer je postao vodilja dolazećim generacijama u ostvarivanju prava slobode na putu nezavisnosti i oslobođenja od osvajačkog imperijalizma“, rekao je direktor Pomorskog muzeja Crne Gore – Kotor, Andro Radulović, na otvaranju izložbe „Pobuna mornara u Boki Kotorskoj 1918-2018". 

U prepunom kotorskom Arhivu nazočnima se obratila i načelnica suorganizatora izložbe odsjeka Istorijskog arhiva Snežana Pejović, koja je kazala kako izložbe ovoga tipa uvijek predstavljaju pokušaj kulturnih poslanika da vjerno i dokumentovano širokoj javnosti dočaraju značajne događaje iz prošlosti. „Izložbom su obuhvaćena dokumenta iz više arhivskih fondova i zbirki Istorijskog arhiva Kotor, kao i muzejski predmeti iz Pomorskog muzeja, iz vremena Prvog svjetskog rata i Pobune mornara u Boki. Uz arhivske spise i muzejske predmete prikazali smo i bibliotečki materijal na način što smo izabrali dio istoriografskih, literalnih i drugih djela koji su pisani o Pobuni mornara u Boki kotorskoj i objavljivani u raznim državama. Izložbu smo podijelili u devet cjelina; prvu čine spisi iz sudskog procesa pred Prijekim vojnim sudom, odmah nakon suzbijanja pobune i vezani su za izricanje smrtne presude četvorici okrivljenih mornara. U drugoj cjelini su spisi iz drugog procesa protiv ostalih optuženih pobunjenika pred redovnim vojnim sudom u Kotoru. Treći dio su dokumenti suđenja hrabrom telegrafisti Miju Hercegovcu, koji je samoinicijativno vojnim vezama, širio vijest o pobuni. Četvrtu cjelinu čini registar pobunjenih mornara po nacionalnoj pripadnosti“, istakla je Pejović. Petu cjelinu izložbe, kako kaže, čine memoarski spisi sudionika pobune iz raznih država, dok šestu grupu čine članci i feljtoni u novinama publiciranim u raznim zemljama. Sedmi dio obuhvaća programe, plakate, fotografije nastalih prigodom obilježavanja obljetnica Pobune, a osmu u cjelinu čine muzejski predmeti.

Admiral Bokeljske mornarice dr. Antun Sbutega govorio je o vlastitim sjećanjima na ovaj značajni događaj, spomenuvši svog oca kapetana Krsta Sbutegu, koji je izradio maketu krstaša „Sankt Georg“, na kojem je bila pobuna, kao i don Nika Lukovića i mnoge druge koji su na direktan ili indirektan način bili povezani s pobunom.

Izložbu je otvorio ministar kulture Aleksandar Bogdanović: „Pobuna mornara, čiju stogodišnjicu obilježavamo i ovom izložbom, kao znamenit biljeg naše prošlosti, sa današnje tačke gledišta jeste neraskidiva nit onoga što možemo nazvati kanonom naše slobodarske tradicije, što počiva na brojnim primjerima hrabrosti, patriotizma i otpora. Zbog toga, ovom prilikom,  želim da odam posebno priznanje onima koji su, bez obzira na nerijetko problematične istorijske okolnosti, uspjeli da sačuvaju Bokeljsku mornaricu i sjećanje na Pobunu mornara, a naročito na njene strijeljanje vođe: Františeka Raša, Antona Grabara, Jerka Šišgorića i Mata Brničevića“. On je istakao da su mornari ostavili jedan uzoriti model ljudskog dostojanstva, poručujući nam da ljudska egzistencija, bez slobode, nije ono što se u našoj tradiciji doživljava kao život vrijedan življenja.

Nakon izložbe za sve nazočne bio je organiziran prigodni koktel.