Predavanje „1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva“, održano je sinoć u crkvi Sv. Duha u Kotoru, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća CG.
Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.
Na početku, prisutnima se obratio predsjednik HNV - a Zvonimir Deković: „Čast mi je pozdraviti vas na ovom predavanju posvećenom 1100. godišnjici Hrvatskog Kraljevstva u čast prvom hrvatskom kralju Tomislavu. Njegova vladavina označila je zlatno doba hrvatske povijesti, a dokaz njegove trajne prisutnosti među nama nije samo u povijesnim zapisima, već i u duhovnoj baštini ovog kraja. Na zvonima crkve sv. Marije u Sutomoru stoji zapis: ,, U čast hrvatskog kralja Tomislava, podigoše Hrvati - Zankovići", svjedočeći ne samo etničkoj prisutnosti Hrvata prije više od stotinu godina, već i o njihovoj trajnoj povezanosti S vjerom tradicijom. Na crkvi sv. Ivana Krstiteļja u Budvi stoji još znakovitiji natpis na zvonima, koji govori o etničkoj prisutnosti Hrvata na ovim prostorima, ali i o nerazdruživom zajedništvu Hrvata i Katoličke crkve. Natpisi na zvonima govore kako su Budvani živjeli samo prije 100 godina... I naravno, na ovaj datum podsjećaju nas nama svima poznate postavljene spomen ploče povodom tisućugodišnjice Hrvatskog Kraljevstva na katedrali sv. Tripuna, na crkvi Gospe Snježne u Škaljarima, na crkvi sv. Petra u Bogdašićima i na crkvi sv. Ivana Krstitelja u Budvi - jedna na zidu prema bazilici, a druga u sakristiji. Ovdje je riječ o jednom dramatičnom hrvatskom povijesnom trenutku i o prostoru koji je ostao izvan matice ,ali koji zbog ovakvih biljega nikada neće i ne smije biti zaboravļjen. Iako svjesni da nas ima sve manje i da je memorije u neku ruku i biološka kategorija i da nestaje kada prestanemo biološki opstajati nastavit ćemo potragu za istinom znajući da ona često nije lišena rizika. Neka nam ovo predavanje bude prilika da dublje spoznamo značaj kralja Tomislava i hrvatske baštine i da se na ovaj način odupremo fragmentiranju zaboravu, jer naša povijest zaostavština još i danas nastavlja oblikovati naše živote“.
Dr. sc. Miroslav Akmadža, ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest, koji se također obratio, istakao je značaj ove važne obljetnice: „Kada govorimo o kralju Tomislavu i ovim vremenima o kojima malo znamo, često idealiziramo pa čak i romantiziramo i mislimo da su to bila lijepa vremena. Ne, bila su to jako teška vremena. To su isto bila vremena velikih ratova. Teška vremena i teški uvjeti za život. Nažalost, teška vremena su pratila hrvatski narod kroz cijelu povijest do dana današnjega… Povijest služi samo za bolju budućnost“.
Predavanje je održao dr. sc. Gordan Ravančić. Gospodin Ravančić je u svom izlaganju detaljno obradio povijest Hrvatske, počevši od ranih stoljeća hrvatske državnosti. Posebnu pozornost posvetio je razdoblju doseljenja Hrvata, prvobitnim knezovima te prvim znacima državnosti, koji su se ogledali u osnivanju kneževina i prvih povijesnih izvora. Spomenuo je najvažnije figure tog razdoblja, poput kneza Trpimira i kneza Branimira, koji su igrali ključnu ulogu u oblikovanju srednjovjekovne Hrvatske.
U daljnjem dijelu predavanja, dr. Ravančić se osvrnuo na 10. stoljeće, kada je Hrvatska doživjela značajnu političku prekretnicu. Kralj Tomislav, koji je vladao od oko 910. do 928. godine, označava ključnu točku u povijesti. Tomislav je, prema riječima predavača, bio prvi hrvatski vladar koji je nosio titulu kralja, a njegova krunidba ostala je jedan od najvažnijih događaja u formiranju hrvatske kraljevine.
Ravančić je posebno istaknuo crkvene sabore održane u Splitu 925. i 928. godine, koji su imali velik politički i crkveni značaj, a rasprava o Tomislavovoj krunidbi bila je ključna tema tih sabora. Predavanje je završeno analizom Tomislavovih nasljednika i njihovih pokušaja da očuvaju i ojačaju naslijeđe prve hrvatske krune.
Ovo predavanje nije samo pružilo uvid u početke hrvatske državnosti, već je i naglasilo važnost 1100. obljetnice uspostave Hrvatskog Kraljevstva, simbolizirajući dugotrajan i važan razvoj hrvatske nacije i njezine kulturne baštine.
Dr. sc. Gordan Ravančić je 1997. godine magistrirao srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom sveučilištu (Budimpešta, Mađarska). 1999. obranio je magistarski rad pod naslovom Svakodnevni život u konobama kasnosrednjovjekovnog Dubrovnika, a 2006. doktorski rad Kuga u Dubrovniku 1348-1349, oboje na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1998. radi na Hrvatskom institutu za povijest, kao istraživač srednjovjekovne povijesti. Od 1998. do 2013. angažiran na Studiji Croatica Sveučilišta u Zagrebu kao predavač srednjovjekovne povijesti i upotrebe IT-a u povijesti. Od 2011. do 2017. radio je kao predavač na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Od 2011. do 2018. bio je na mjestu pomoćnika ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest i voditelja Odjela za srednjovjekovnu povijest Instituta. Surađivao u nekoliko izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Sudjelovao je na mnogim znanstvenim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Napisao je dvije knjige, nekoliko udžbenika za osnovne i srednje škole te uredio tri monografije znanstvenih članaka.
U glazbenom dijelu programa nastupio je duo duo flauta -Bruna Matijević, prof. i Dunja Nikolić, prof.
Istoimeno predavanje održat će se danas i u Baru. U glazbenom dijelu programa, nastupit će Klapa Jadran.
Među prisutnima, predavanju su nazočili i : kotorski biskup mons. Mladen Vukšić, veleposlanik RH u CG Veselko Grubišić, generalna konzulica RH u Kotoru Jasminka Lončarević, Zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović, predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović, Marija Mihaliček, predsjednica Matice hrvatske - Ogranak u Boki, članovi HNV -a, hrvatskih udruga i dr.