„Nitima kroz vrijeme" naziv je izložba dobrotske čipke i čipke na batiće, koja je otvorena u nedjelju 15.prosinca u izložbenom prostoru „Istorijskog arhiva Kotor".
Brojne goste pozdravila je predsjednica NVO „Bajul" Margita Dabinović, koja je podsjetila da je čipka u Kotoru poznata „ali je u posljednje vrijeme malo zaboravljena, pa smo pokušali da je ponovo obnovimo. Naše udruženje ima samo dvanaest članova i četri djevojčice. Ovo je naša prva samostalna izložba. Želim ovim putem da zahvalim Arhivu Kotor, Resurnom centru Kotor, TO Kotor, Zajednici Talijana i Općini Kotor. Želim da uživate makar onoliko koliko smo mi uživale dok smo ovo radile" - kazala je Dabinović.

Organizacija „Bajul" nagradila je radovima od čipke svoje stare vjerne prijatelje. Poklone su uručile najmlađe članice organizacije, arhivisti Istorijskog arhiva u Kotoru Snežani Pejović, predstavnici Resorsnog centra Kotor prof. Sonji Gledič i predstavniku Zajednice Talijana u Crnoj Gori Pavu Peruđiniju.
"Teško je bilo povjerovati da nakon 75 godina od škole izrade dobrotske čipke organizovane u Slavijanskoj čitaonici u Dobroti da će opet oživjeti interesovanje i smisao za organizovanje takve škole, ali na sreću i radost nastavlja se tradicija izrade dobrotske čipke. Tradicija stara gotovo pet vijekova prenijeta kao i mnoge stvari i uticaj Venecije, morem koje odavno doživljavamo medijem prenošenja kulturnih uticaja što nam potvruđuju mnoga umjetnička, arhitektonska, književna i druga djela u koja uključujemo i dobrotsku čipku kao proizvod tih uticaja.
Ova čipka nije dobila ime samo zato što je prihvaćena od žena Dobrote, već zato što su je one obogatile idejama, vještinama, tehnikom izrade, načinom apikacije. Prenjeta u Dobrotu u vrijeme renesanse i usavršavana tokom baroka, venecijanska retićela postala je prepoznatljiv proizvod Dobroćanki. Taj proizvod je postao prepoznatljiv po ornamentici na oltarnicima, koji su poklanjani u znak molbe ili zahvalnosti u ručnicima kojima su žene prekrivale glave prilikom pričešćima ili na kapama u vidu kapuljača zvanim "cacara", koju su kao specifično i autentično obilježje nosile žene udovice.
Taj proizvod je nastao kao simbol čekanja i vjernosti svojim supruzima ili zaručnicima i u tome je jedna simbolika ove čipke. Simbolika ove čipke je i u njenom trajanju- pet vjekova tradicije utkano je u ovu čipku i kada se vjerovalo da je njen kraj na vidiku pojavile su se Anđica Đurović, Nadežda Radović, Mila Moškov i NVO „Bajul" na čijem čelu je Margita Dabinović. Vezu s Venecijom ovaj put nisu uspostavili pomorci, već Zajednica Talijana u Crnoj Gori na čijem čelu je bio Pavo Peruđini.
Radujemo što se nisu ostvarile prognoze Mirjane Gušić poznate po proučavanju dobrotske čipke, suze koje je lila dok je proučavala zbirku čipke u crkvi Svetog Eustahija. Ovako je objasnila svećeniku don Graciji Ivanoviću „kako da neću da plačem, kada znam da ovo više neće raditi ženska ruka" na sreću večeras stojimo pred onim što je uradila ženska ruka.
Projekat Fondacije Svetog Eustahija u Dobroti pod nazivom Konzervacija restauracija i prezentacija dobrotske čipke, nije naišao na razumijevanje onog na čijim takmičenjima se učestvovalo, zbog čega će zbirka od preko 75 predmeta i dalje biti u bajulu nedostupna posjetiocima. Ipak ima onih, koji dobro prepoznaju prave vrijednosti, a takva je Uprava za zaštitu kulturnih dobara CG, koja je dobrotsku čipku prepoznala kao nematerijalno kulturno dobro nacionalnog značaja i upisla u nematrijalnu kulturnu baštinu Crne Gore i spravom očekujemo i njenu nominaciju za upis u kulturnu baštinu UNESCO-a.
Poštovane vezilje dobrotske čipke hvala vam na razumijevanju i ljubavi u kojoj ste izvezli i svoja imena koja će se pominjati u istoriji ove čipke," – kazao je otvarajući izložbu prof.dr. Milenko Pasinović.
U glazbenom dijelu programa nastupile su klapa „Bisernice Boke" i sastav „Škuribanda".
Izložba će biti otvorena u periodu od 16. do 19. prosinca od 10 do 19 sati.
Organizatori izložbe su NVO „Bajul" iz Kotora, pod pokroviteljstvom Općine Kotor.