Stručni skup pod nazivom „Stanje i valorizacija plantaža kestena u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na lokalitet Stoliva", održan je sinoć u sali Skupštine općine Kotor - Palača Bizanti.
Organizator skupa je bila MZ "Stoliv" i NVO "Kamelija". Stručnjaci iz Hrvatske i Makedonije danas su obišli lokalitet kestenove šume do Gornjeg Stoliva, analizirajući stepen oboljelosti kestena rakom kore.
Na temu "Šume pitomog kestena stanje u Hrvatskoj i metode zaštite"- predavanje je održala Sanja Novak Agbaba sa Šumarskog instituta iz Zagreba.
"U Hrvatskoj imamo 37.000 hektara kestenovih šuma od toga čistih šuma kestena 15.000 hektara. Problem bolesti je rak kore kestena.Uzročnik je gljivica Cryphonectria parasitica, stoga je potrebna zaštita- izdvajanje stabala teško oboljelih sječom i biološka zaštita korišćenjem pesticida. S nekih plantaža, kojih nije puno u Hrvatskoj, stabla kestena, koja su jako oboljela nakon sječe izvoze se u Sloveniju i koriste se za proizvodnju tanina. Kesten se koristi u prehrambene i farmaceutske svrhe" - kazala je Sanja Novak Agbaba.
O stanju kestenovih šuma u regionu i Makedoniji govorio je Sašo Matovski.
"Nažalost naše kestenje otkupljuju razne kompanije, koje ga kasnije preprodaju. Naša organizacija Bela Vista- Institut za održivi regionalni i ruralni razvoj namjerava napraviti zajedničku strategiju zaštite kestena od raka kore.
Kestenove šume, koje imate trebalo bi zaštiti i proglasiti spomenikom prirode kao i da država naparavi strateške planove, tako da dio Vrmca pod kestenom bude zaštićen i očišćen. Vi biste trebali valorizirati vaše autohtone proizvode, kao što je kesten i ponuditi ga kroz gastro ponudu turistima, koji posjećuju Kotor, Boku. Mi smo u Tetovu od naših baka iskoristili recepte i u poslastičare kao brend vratili stare kolače od kestena, a vi na taj način možete dopuniti turističko -gastronomsku ponudu.
"Sve se danas prska, tretira pesticidima, jedino kesten ne i to je pravi ekološki proizvod, dar prirode i to marate prepoznati i zaštiti" - kazao je Sašo Matovski iz Instituta za održivi regionalni i ruralni razvoj Bela Vista.
Nakon predavanja održana je rasprava, na kojoj su donijeti sljedeći zaključci o pokretanju inicijative da se poluotok proglasi parkom prirode.