Bivša Slavjanska čitaonica koja se nalazila u zgradi Doma kulture u Dobroti ove godine slavi 111 godišnjicu useljenja.
Naime, 1862. god. dakle prije 151 godine, u Dobroti, u neposrednoj blizini crkve Sv. Eustahija, u zgradi porušenoj u zemljotresu 1979. godine, osnovana je Slavjanska čitaonica. Prema Čl. 1 Satuta, cilj je bio: Proučavanje pomorstva i trgovine, zaštita narodnih običaja, muzike i kulture na nacionalnom jeziku. Osnivači društva su bili Vido Kmenarović, Pavo Kamenarović i drugi Dobroćani.

Ni u vrijeme najžešće vladavine Austro-ugarske, Dobroćani nijesu zaboravljali svoju „slavijansku" pripadnost, pa su 1862. godine osnovali „Slavjansku čitaonicu", sa ciljem razvoja pomorstva, trgovine i njegovanja narodnog jezika. I, kao što su im crkve bili hramovi vjere, kao dijela kulture, tako im je „Slavjanska čitaonica " bila hram kulture. U vrijeme osnivanja „Slavjanske čitaonice",Dobrota je imala oko 150 brodova, najviše u Boki. Deset godina kasnije,je brojala 85 kapetana duge plovidbe. Prvi predsjednik Slavjanske čitaonice je bio kapetan Vido Kamenarović .
U pozdravnom govoru između ostalog je kazao: „... Osnivamo ovu čitaonicu prije svega radi našega jezika, ovaj vez bratske ljubavi pravog napretka, ovaj stub budućnosti, jer bez temelja kuća se ne gradi, a temelj narodnosti je naš jezik i temelj nauke materinsko vaspitanje. Sastajmo se u ovoj čitaonici, neka se umovi izoštravaju i razna mišljenja izađu na jedno hladnokrvno bojište tada će se naša otadžbina podići među svojim sestrama i ispoljiti vrline sinova svojih!"
U zgradu, za nju građenu, na današnjoj lokaciji, u neposrednoj blizini crkve Sv. Mateja, Slavjanska čitaonica je preselila 1902. godine, (danas MZ Dobrota) nakon nekoliko godina što je koristila susjednu zgradu osnovne škole.
Današnja zgrada sagrađena je zalaganjem Mata Krstova Radimira, Pava Vidova Radimira i gospođe Karoline Dabčević koja je učestvovala poklonom, klesanim kamenom, od koga je sagrađena fasada.
Nije nam namjera da pišemo o značaju i doprinosu Slavjanske čitaonice očuvanju nacionalnog kulturnog identiteta, narodnog jezika i običaja.
Namjera nam je da ukažemo da je zgrada upisana u Registar spomenika kulture Crne Gore kao spomenika III kategorije. Nedavno je pokrenuta inicijativa za upis u listu kulturnih dobara kao kultno mjesto, dakle, materijalno i nematerijalno kulturno dobro, jer su se u njoj ostvarivali ciljevi zbog kojih je osnovana, očuvanje identiteskih osobenosti domicilnog stanovništva.
Naziv Slavjanska čitaonica nosila je do 1946.godine, a od tada Dom kulture u kome se nalazi i kancelarija MZ Dobrota. Na fasadi zgrade je postavljena spomen ploča palim borcima Dobrote u NOR-u.
Fotografijama želimo ukazati na naš odnos prema jednom značajnom spomeniku kulture,
koji je nedavno, nominovao kao kultno mjesto, s obzirom na funkciju koju je odigrala Slavjanska čitaonica u očuvanju narodnog jezika i ostalih karakteristika nacionalnog identiteta.
M. Marušić