Ustavni odbor prihvatio zahtjev manjinskih stranaka da se ustavnim zakonom za sprovođenje amandmana na najviši pravni akt obezbijedi srazmjer-na zastupljenost pripadnika manjinskih naroda u pravosuđu.Član Ustavnog odbora iz Hrvatske građanske inicijative Ljerka Dragićević zatražila je u petak (26.srpnja) da se ustavnim zakonom za sprovođenje amandmana na najviši pravni akt obezbijedi srazmjerna zastupljenost pripadnika manjinskih naroda u pravosuđu. Ona je, pred članovima odbora, podsjetila da je to nedavno tražio i poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da nije sporna politička volja da se to defi-niše ustavnim zakonom samo se traži modalitet.Član odbora iz Demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je da u tom opozicionom savezu podržavaju prava manjina.– Smatramo da se konačno mora definisati ko su manjine u Crnoj Gori –podvukao je Lekić.Članovi Ustavnog odbora usvojili su u petak većinom glasova Ustavni zakon za sprovođenje amandmana i odbili predloge opozicije, kojima je, između ostalog, traženo da se ustavom defi-niše da Skupština bira predsjednika Vrhovnog suda a ne Sudski savjet.Predsjednik Ustavnog odbora Ranko Krivokapić saopštio je novinarima da je većina odbila amandmane Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore. I pored toga je, kako je naglasio, optimista da će Skupština 31.srpnja imati dvotrećinsku većinu za izglasavanje promjena Ustava u oblasti pravosuđa.SNP i Pozitivna predložile su da parlament bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda. SNP je tražio i da se amandmanima definiše da ministar pravde nema prava glasa u Sudskom savjetu u postupcima za razrješenje sudija i da Ustavni sud ima devet, umjesto sedam sudija.– Dio amandmana je u koliziji sa Ustavom, i to bi onemogućilo njegovu primjenu. Usvajanje amandmana koji se odnose na izbor predsjednika Vrhvnog suda, zadiralo bi u suštinske zahtjeve Venecijanske komisije. Ta pitanja su bila predmet ranije rasprave na Odboru, i nije uobičaje-no da se ponovo otvaraju ako su već dogovorom o usvajanju predloga amandmana završena. Sada bi svaka izmjena koncepta dovela stvar skoro na početak procesa – istakao je Krivokapić.Uvjeren je da će opozicija na plenumu podržati promjene Ustava, jer, kako je objasnio, nijedan predstavnik sudske vlasti ne može biti izabran bez bar četiri opoziciona glasa.– Smatrao bih nedostatkom elementarne doslednosti da ne glasate za nešto što jača vašu i po-ziciju Crne Gore, to bi bio nedostatak logike i u to ne mogu vjerovati – zaključio je Krivoka-pić.Tokom dijela sjednice koji je bio otvoren za medije, član Odbora iz Demokratskog fronta Mio-drag Lekić rekao je da taj opozicioni savez podržava ustavni zakon, ali da o pitanju amandma-na ne odustaje od svojih stavova. Naglasio je da je međunarodna zajednica tražila izmjene Ustava zbog debakla u pravosudnom sistemu.– Ostajemo pri stavovima da Ustavom treba definisati nezastarijevanje krivičnih djela iz obla-sti organizovanog kriminala i korupcije. Tražimo opšti reizbor sudija i tužilaca. Vrhovnog državnog tužioca treba da bira Skupština dvotrećinskom većinom kao grupacija koja teži kom-promisu spremni smo da prihvatimo deblokirajući mehanizam od tri petine – naveo je Lekić.Dodao je da je stav DF da kompletan Sudski savjet treba da bira Skupština.– Ako prihvatite ove naše zahtjeve, bićemo srećni da zajedno usvojimo izmjene Ustava – podvukao je Lekić.Član odbora SNP-a Velizar Kaluđerović rekao je da ta partija neće odustati od amandmana na predložene ustavne promjene.– Tražićemo da se plenum izjasni o našim amandmanina – naglasio je on.Apelovao je da se u predlogu ustavnog zakona ne skraćuju rokovi, jer ih smatra ostvarivim iako ambicioznim.
V.R/Dan/