Nevladina organizacija "Hrvatske uspomene" u petak je u palači "Bizanti" organizirala promociju Barskog glagoljskog misala.
Misal su predstavili dr. Miroslav Marić iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, dr. Mateo Žagar redovni profesor na katedri za staroslavenski jezik hrvatsko glagoljaštvo pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, direktorka Dubrovačke knjižnice Vesna Čučić i publicista Stevo Vučinić.

Riječ je o luksuzno opremljenom reprintu trećeg izdanja na staroslovenskom jeziku (Rim, 1905), objavljenog u suizdavaštvu NVO „Ivan Mažuranić" i Fonda za manjine Crne Gore.
Svjedočimo o pojavi reprinta misala o kome se već govori da je urađen profesionalno. Originalan primjerak Misala je po mnogo čemu jedinstven ustvari je glagoljski Misal iz 1893 godine a iz njega se služio škaljarski župnik don Marko Vučković sve do 60 godina prošlog stoljeća. Karakteristično je za Škaljare da se služba obavljala na slovenskom jeziku i glagoljskom pismu u kontinuitetu od XV-XX stoljeća.
Uložili smo poseban trud da Misalu obezbjedimo digitalnu besmrtnost. Ovaj neprocjenjivo važan projekat za tradiciju kulturu i vjeru koji je podržao Fond za zaštitu i unapređenje manjinskih prava Crne Gore - kaza je dr. Miroslav Marić.
Dr. Mateo Žagar redovni profesor na katedri za staroslavenski jezik hrvatsko glagoljaštvo pri Filosofskom fakultetu u Zagrebu, istakao je da je tek prije nekoliko godina slučajno otkrio primjerak Misala u Škaljarima.
Sve pripreme za tiskanje Misala glagoljicom uradio je hrvatski filolog i sveštenik Dragutin Antun Parčić, zbog čega ga nazivaju i Parčićevim glagoljskim misalom. Skoro cjelokupno prvo izdanje (Rim, 1893) otkupio je austrougarski poslanik pri Vatikanu, a nekoliko primjeraka upućenih u Crnu Goru je izgubljeno, pa je 1896. godine štampano drugo i 1905. treće izdanje.
Pojava glagoljskog Misala na staroslovenskom jeziku imala je velikog odjeka na južnoslovenskom prostoru i šire, a prvi put je u Crnoj Gori korišćen 1.siječnja 1895. godine na liturgiji u katedrali u Starom Baru, koju je služio nadbiskup Šimun Milinović, a kojoj su prisustvovali narodi sve tri vjeroispovijesti
"Zašto se Misal sada objavljuje u obliku pretiska u Cnoj Gori ? Da nije bilo impulsa koji je krenuo iz Barske biskupije stara ideja glagoljaša još iz 1859 godine od Josipa Juraja Štrosmajera koji je izrekao pred Papom. Rim je u ovom prilikom u XIX stoljeću dobio priliku da iskaže otvorenost prema istočnoj kršćanskoj braći pokazujući joj da liturgiski jezik nipošto ne mora biti zapreka jedinstvu. Nakon što je uspostavljen konkordad između Svete stolice i Crne Gore 1886.god obnovljna je Barska nadbiskupija i imenovan Šimun Milinović koji je poduzeo velike korake kako bi se staroslovenski jezik u rimskoj crkvi prizna kao liturgiski jezik, otputovao za Zagreb kako bi se Misal tiskao. Ovaj prostor je trebao postati jezgrom oživotvorenja ideje crkvenog jedinstva pomirenja dviju crkava."- kazao je Dr. Mateo Žagar.
Direktorka Dubrovačke knjižnice Vesna Čučić govorila je o prvim hrvatskim Misalima. To je knjiga u kojoj su sakupljene sve molitve na misma na cijeloj liturgiskoj godini sadrži kalendar tekstove misa a završava sa kolofonom. Najljepši Misal je nastao u Hrvatskoj 1404 godine Hrvojev Misal najbogatiji ilustrirani misal pisan glagoljicom i čuva se u Turskoj.
Prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom je tiskana 1483 i to je Misal po zakonu Rimskog dvora, to je prvi europski ne latinični text.- kazala je Vesna Čučić.
Barski misal je spomenik pobjede staroslovenskog bogoslužbenog jezika kazao je publicista Stevo Vučinić, govoreći o povjesnim okolnistima tog vremena " te smatram Barski galagoljski misla može da služi na slavu i diku crnogorskog i hrvatskog naroda koji ga baštine."
Skupu su prisutvovali kotorski biskup mons. Ilija Janjić, mitropolit crnogorske pravoslavne crkve Mihilo, predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, direktor fonda za za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safet Kurtagić i drugi.