Božidar Proročić

Monstat kao filijala SPC

(Sjećanje na velikog pjesnika)

            Moja Goro i ljepotice satkana na tom parčetu malenog kutka Evrope koje zovemo tvojim imenom prošla si kroz velika i značajna istorijska razdoblja i epohe. Gradili su te tvoji neimari od planina, mora, voda i gora, proplanaka i klisura, kanjona i vrtača na tom ljutom kršu gorštaka  koji su cijenili ono što si im dala. Uvijek si istrajala, opstajala i nanovo se rađala i kada si bila na udarima brojnih vojski, osvajača, negatora i kvislinga.

U plejadi crnogorskih pisaca čiji život i djelo su obilježili stvaralaštvo neprolazne vrijednosti (poezija i proza) ime crnogorskog pisca Miraša Martinovića predstavlja jedinstvenu i unikatnu pohavu na književno-kulturnom nebu Crne Gore i Evrope. Martinovićevo stvaralaštvo je poput drevnih bogova sa Olimpa protkano drevnim civilizacijskim i kulturološkim prostorima i procesima iza kojih ostaju trajne i neprolazne vrijednosti poput antičkih prostora.

Subota jutro rano se budim se sabiram lijepe utiske iz prethodnog dana i krećem meni već dobro poznatom stazom da nastavim svoje dalje turističko razgledanje Cavtata. Dan obećava da će biti lijep i ispunjen novim iskustvima. Svrha mog današnjeg obilaska je želja da bliže doživim život i djelo dva hrvatska velikana jedan je Valtazar (Balto) Bogišić a drugi je istaknuti slikar Vlaho Bukovac oba su vezana itekako za Crnu Goru.

Birači u tom gradu tako će biti u prilici da biraju između sljedećih izbornih lista: Bokeški forum – Ajmo za Tivat, ajmo za Boku; grupa birača Arsenal za Tivat; Časno i odgovorno za bolji Tivat – Tivatska akcija i Goran Božović; Željko Komnenović – Narod pobjeđuje – Demokrate, DSS, Evropa sad; Prava stvar – za Tivat svih nas Koalicija DPS, SD, SDP, LP; Krtoljska lista – složno svi; Temelj za bolji Tivat URA-SNP; Tivat, naše mjesto pod suncem – Hrvatska građanska inicijativa; Za budućnost Tivta i Boke – Demokratski front.

Istaknuti crnogorski književnik Miraš Martinović je priredio izbor iz poezije hrvatskog pjesnika Petra Gudelja sa naslovom ,,Zemlja u jeziku.” Izdavač ovog priređenog izdanja je Vijeće crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba, Centar za kulturu Tivat i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore. Petar Gudelj je dobitnik brojnih nagrada i priznanja za svoju poeziju. Autor je više od dvadesetak zbirki poezije.

Manjinski narodi u Crnoj Gori u prethodnim decenijama su prošli težak put od negacije, asimilacije, preko progona do prihvaćanja u okvirima suvremenog društva u Crnoj Gori. Jedna od tih itekako značajnih zajednica su Hrvati. Hrvati u Crnoj Gori su u političkom smislu okupljeni oko jedne partije HGI čiji je lider istaknuti intelektualac, pjesnik i poliglot Adrijan Vuksanović, a on je reprezentativni predstavnik svoga naroda.

  Republika Hrvatska 30. maja slavi Dan državnosti. Obilježava se 32. godišnjica konstituisanja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, a prisjećamo se 30. maja 1990., kada su nakon decenija komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova istorijska uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Istaknuti njemački filozof Hegel jednom je zapisao: ,, Država se mora shvatiti kao veličanstveno arhitektonsko zdanje, kao hijeroglif razuma koji se otkriva u stvarnosti.

 ,,Umjetnošću čovjek mjeri vrijednost svojih nazora o svijetu i o zbivanju. S njom se čovjek miče tminama i svijetli na mračnom dnu stvarnosti, osvjetljavajući svoju tamnu stazu njenim sjajem, kao magičnim sumpornim okom, i tako se miče između zvijezda i tako živi. ”

 Miroslav Krleža (1893-1981)