Božidar Proročić

Kažu da svijet počiva na ženama – borcima, intelektualkama, hrabrim pojedinkama koje svojim djelima i posvećenim radom ispisuju stranice istorije. Voljeti rodnu grudu znači nositi u sebi ne samo śećanje na zavičaj, već i snagu da ga uzdigneš, braniš i pronosiš kroz svaki korak svoje karijere. Takva je ljubav prema rodnoj Boki Kotorskoj – na razmeđi Crne Gore, đe se korijeni uranjaju u plavetnilo Jadrana i Hrvatske, đe se snovi pretvaraju u stvarnost – primjer patriotizma i intelektualne veličine koje oličava croatistica Dr. sc. Vanda Babić-Galić.

Draga braćo i prijatelji Hrvati, ali i svi pripadnici rimokatoličke vjeroispovijesti širom Crne Gore, Hrvatske, Zapadnog Balkana, Evrope i svijeta,

Tu, podno svete planine Lovćen, đe se rađala luča slobode, pismenosti, slobodarstva, herojstva i stradanja, rađali su se najbolji sinovi Crne Gore. Na tom kršu zalivenom suzama, krvlju, olovom i slovima, oblikovala se epopeja slobodarskog naroda. Cetinje, svetionik i duhovna prijestonica, stajalo je kroz vjekove kao bedem protiv nepravde i tlačenja. Sa svakim korakom po kamenjaru, čujemo eho prošlosti, riječi naših predaka koji su vjerovali da je sloboda osnovna vrijednost, da je vrijedi tražiti, čuvati i braniti.

Javna ustanova Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore predstavili su 5. novembra. 2024, godine u Zagrebu bogatstvo poezije bokeljskih Hrvata, otkrivajući jedinstvenu kulturnu riznicu koja povezuje dvije zemlje kroz vjekove.

 Na spoju Mediterana, u zalivu nekadašnjih kmetova i gospodara, Tivat krije jednog od svojih posebnih pjesnika—Dragana Popadića. Njegov život, prožet pjesničkim senzibilitetom, šahovskim promišljanjima i dugogodišnjim vođenjem Radio Tivta, čini ga čovjekom koji svojim riječima i djelima ispisuje stranice života ovog grada. Dragan Popadić, sa svojim jedinstvenim stilom, kroz poeziju stvara posebne niti Tivta, donoseći dašak Mediterana u svaki stih i svaku misao.

Ko želi zakucati na srce čitavog hrvatskog naroda, mora doći u Kotor. Bilo da donosi vijest o narodnoj radosti ili žalosti, niko ne može zaobići ove stare kotorske bedeme, pomorce, Bokeljsku mornaricu, katedralu Svetog Tripuna, kapele i crkve. Ovdje su se u najpresudnijim trenucima hrvatske povijesti, čuli usklici hrvatskog veselja, vapaji bola i krikovi prkosa najjače odjekivali. Mijenjali su se gospodari, države i imperije, ali Hrvati su uvijek bili i uvijek ostali svoji na svome.

Aleksandar Bijelić, jedan od istaknutih članova inicijativnog odbora za osnivanje Hrvatske građanske inicijative (HGI) u Kotoru, svoju životnu priču gradi na spoju tradicije i modernih izazova. Kao dugogodišnji član Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, on je čvrsto posvećen očuvanju kulturnog identiteta i prava hrvatske manjine u Boki Kotorskoj, mjestu koje mu je uvijek bilo u srcu, čak i kada su ga daleka mora vodila po svijetu.

Lokalni izbori u Kotoru, koji će se održati 29. septembra, donose mnoge izazove i prilike za budućnost ovog drevnog grada, čija bogata istorija, kultura i tradicija odjekuju kroz kamenite ulice i stare zidine.

Lokalni izbori u Kotoru 29.

Velikosrpski nacionalizam, kao politička ideologija koja teži stvaranju države koja bi obuhvatila sve Srbe i teritorije na kojima oni žive, duboko je ukorijenjen u istorijskim, kulturnim i političkim tokovima Balkana. U okviru ove ideologije, hrvatski identitet, posebno u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj, često je bio negiran ili marginalizovan. Ovaj tekst analizira istorijske i kulturne aspekte ove problematike, fokusirajući se na način na koji je velikosrpski narativ oblikovao percepciju hrvatskog identiteta u Crnoj Gori.