Vuksanović predsjedavao sjednicom prigodom posjeta Hana

Time to read
2 minutes
Read so far

Subota, 10. veljače 2018. - 10:27
Autor: 

Posvećenost EU pristupanju Crne Gore - čvrsta i neupitna, poručio Han

 

Europski komesar za politiku europskog susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han jučer je, na prvoj zajedničkoj sjednici Odbora za europske integracije i Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, prenio poruke iz Strategije “Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU sa Zapadnim Balkanom".

Europski komesar istakao je da je ovo povijesni trenutak za Crnu Goru, zemlje Zapadnog Balkana, regije i Europe. Prije nekoliko dana Europska komisija je predstavila Strategiju koja potvrđuje da je posvećenost EU pristupanju Crne Gore čvrsta i neupitna, naglasio je Han i dodao da Zapadni Balkan ima zajedničko nasljeđe i i povijest i da je budućnost definirana zajedničkim mogućnostima i izazovima.

On je ocijenio da je Strategija za Zapadni Balkan nacrtala skicu puta kako bi Crna Gora bila spremna za članstvo u perspektivi 2025. godine, kao i da taj put ovisi isključivo od objektivnih zasluga i rezultata Crne Gore. „Veoma sam zahvalan što Crna Gora predstavlja primjer na drugom ključnom kriteriju dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje i što je već ostvarila dobar napredak u pristupnim pregovorima”, kazao je europski komesar dodajući da se raduje daljem napretku Crne Gore.

Europski komesar Han je istakao na kraju spremnost nastavka podrške EU Crnoj Gori dok će sama EU, kako je rekao, biti institucionalno i financijski spremna prihvatiti nove države članice kada ispune uvjete.

Predsjednik Odbora za europske integracije Adrijan Vuksanović konstatirao je da Strategija daje uvid u opće smjernice za brži proces integracije država regije, naglašavajući prioritetne oblasti za provođenje reformi i unaprjeđenje postojećeg stanja.

Vuksanović je iskazao zadovoljstvo činjenicom da je integracija Zapadnog Balkana visoko kotirana na europskoj agendi, što predstavlja šansu i poticaj Crnoj Gori.

Predsjednik Odbora za europske integracije dodao je da posebno ohrabruje što je s više europskih adresa istaknuto da Crna Gora, na osnovu dosadašnjih rezultata, predstavlja kormilara EU integracija, što, kako je naglasio, zavređuje povjerenje i potporu država članica EU. „Vjerujem da zajedničkim djelovanjem, kroz investiranje u države kandidate i otvaranje vrata novim članicama, EU može da ostane uspješan projekt i time potvrdi jedinstvo kao osnovnu vrijednost, ostvarujući tako ideju da svaka europska država bude članica Europske unije“, zaključio je Vuksanović.

 

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić Strategiju proširenja EU vidi kao snažnu promociju ideje europske integracije, sa ciljem da je svi zajedno učinimo aktualnijom i kredibilnijom. „Mi u Crnoj Gori smatramo da je upravo nova energija u politici proširenja ključ rješenja za dugoročnu održivost evropskog jedinstva, ali i za podizanje integracionog entuzijazma zemalja Zapadnog Balkana“ naglasio je Nikolić i dodao da učlanjenje Crne Gore do 2025. godine, kako je Strategijom notirano, predstavlja ambiciozan, ali izvodljiv plan.

Nikolić je kazao da posebno raduje činjenica što je Europska komisija u svojoj Strategiji jasno ukazala da će zadržati, za Crnu Goru posebno važan princip vrednovanja individualnih zasluga kandidata za članstvo, te da će pojačati svoje prisustvo u zemljama Zapadnog Balkana, kao nužni preduvjet za njegov dalji razvoj.

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike istakao je da vjeruje da će Crna Gora uspješno savladati sve izazove na preostaloj dionici europskog puta, te da će uz dobro i partnersko razumijevanje s prijateljskim zemljama unutar EU i suradnjom sa institucijama Europske unije, ispuniti svoje obaveze i prije datog roka pristupiti europskoj obitelji naroda. „To je naš državni prioritet“, zaključio je Nikolić.

U nastavku sjednice prisutnima su se obratili i ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović i ministar europskih poslova Aleksandar Andrija Pejović.

Europskom komesaru pitanja su postavljali članovi dva skupštinska odbora, predstavnici poslaničkih klubova, zainteresirani poslanici kao i predstavnici pozvanih nevladinih organizacija.