Po povratku s posvete nove katedrale sv. Petra u Barskoj nadbiskupiji (gdje je prisustvovao u svojstvu predstavnika BK BiH) biskup banjalučki mons. dr. Franjo Komarica pohodio je župu Budva,  gdje je predslavio sv. misno slavlje u koncelebraciji s mjesnim župnikom don Filipom kan. Janjićem i svojim tajnikom don Zlatkom Matićem.

Drevna katedralna crkva sv. Ivana Krstitelja bila je ispunjena lokalnim vjernicima, ali također i redovitim gostima – vjernicima iz Poljske, koji tijekom ljetnih mjeseci odmora rado posjećuju ovu župu. Župnik je u riječima pozdrava biskupu Komarici istakao da je čast za ovu malu župu imati uvaženog gosta iz susjedne Biskupske konferencije,  a posebno na današnji dan kada se u Baru slavila posveta novosagrađene katedrale,  jer je i Budva, kao drevna Biskupija , u nekoliko navrata bila utočište upravo barskim nadbiskupima,  koji su se sklanjali od najezde Turaka na grad Bar i okolicu. Biskup Komarica je izrazio zahvalnost na srdačnoj dobrodošlici i izrazio zadovoljstvo što po prvi put ima priliku predslaviti misno slavlje u ovoj župi, kao i Budvanskom dekanatu, te da je zadivljen brojem vjernika,  koje vidi u crkvi.

U svojoj propovijedi, biskup Komarica je istakao važnost čuvanja naših kršćanskih vrijednosti, kršćanskoga duha te biti uvijek na pomoći našoj braći po Kristu koji su u nevolji, jer je Krist poveznica koja nas spaja. Kao primjer naveo je opadajući broj katolika u svojoj biskupiji i veoma mali broj povratnika nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini te je izrazio nadu da će pomoć u zaliječivanju tih rana upravo ponuditi sami vjernici koji bi svojim povratkom nastavili izgradnju duhovnog života Banjalučke biskupije. Naglasio je da sve više pomoći dolazi sa strane,  ali da ona nije dovoljna jer izražena nezainteresiranost on onih od kojih se to najviše očekuje doprinosi tome da se gorući problemi umanjuju ili čak eliminiraju. Potaknut prisustvom poljskih vjernika na misi, biskup Komarica je govorio i o poveznici njegove biskupije s Poljskom, u kojoj se nalazi čak 18.000 vjernika koji su premješteni nakon 1945. godine s njene teritorija,  ali je izrazio zadovoljstvo što svijest o sjećanju na porijeklo još uvijek postoji, te se nada da će poveznica u budućnosti odnosa biti samo još jača i bolja.

Nakon svete mise, u srdačnom razgovoru s  vjernicima, potpisao je i podijelio nekoliko primjeraka svoje nove knjige „Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski“,  koja je prevedena i na poljski jezik, time najavljujući i svoj skori posjet ovoj zemlji.

Pri obilasku Katedralne crkve, biskup je osim vrijedne i povijesne kolekcije relikvijara i umjetnina, pohodio i kapelicu gdje se čuva Gospa Budvanska, drevna ikona Majke Božje koja od XII.  stoljeća čuva Budvu i sve njene žitelje a koja je prvobitno bila u susjednom benediktinskom samostanu, potom u rukama franjevaca,  a nakon dolaska Francuza čuva se u ovoj crkvi. Pred ikonom u čast Gospi zapjevali su i himnu  „Salve Regina“. Van crkve, obišao je i ostatke drevne bazilike koja datira iz IV. ili V. stoljeća.

Na završetku pohoda, biskup je sa svojim tajnikom, lokalnim župnikom i bogoslovom bio gost obitelji Antonioli, starosjedioca Starog grada u Budvi, čiji su se preci ovdje naselili prije više od 450 godina, a to je također bila prilika da biskup Komarica po prvi put čuje uvjete života i uvjeri se u prilike u kojima bitišu i ispovijedaju svoju vjeru ne tako brojni mjesni katolici. Nakon što je udijelio svoj blagoslov za zajedničkim stolom, zaključio je ovu posjetu uz obostrano zadovoljstvo te u nadi da će se sa vjernicima i župom ponovno susresti.