Knjigu hrvatskoga jezikoslovca Domagoja Vidovića "Rubrica rediviva", u kojoj se bavi hrvatskom jezičnom problematikom, objavio je Ogranak Matice hrvatske Zadar. Vidović u proslovu navodi kako se u prvom dijelu knjige bavi pravopisnim prijeporima koji su obilježili drugo desetljeće XXI. stoljeće u hrvatskom jezikoslovlju.
U drugom dijelu knjige autor se bavio pitanjem odnosa između opisivača jezičnih pitanja i propisivača norme jer taj odnos utječe na oblikovanje mišljenja o hrvatskome standardnom jeziku, a treći tematski blok knjige posvećen je odnosu hrvatskih govora, dijalekata i narječja prema hrvatskomu standardnom jeziku.
Geslo "Hrvatska - zemlja tisuću jezika" ne služi samo za razgradnju hrvatskoga jezika, nego i rastakanju hrvatskoga narodnog prostora, a za njim su se poveli, nažalost, i mnogi jezikoslovci zaslijepljeni lokal-patriotizmom, napominje Vidović i dodaje kako je ta pošast navela i neke hrvatske književnike da ustvrde kako su, primjerice, hrvatski i čakavski dva različita jezika. Stvari na pravo mjesto, naglašava, postavio je još prije pola tisućljeća otac hrvatske, a ne čakavske književnosti Marko Marulić.
Vidović napominje i kako se u knjizi bavio još i onomastičkim temama.
Recenzentica knjige Milica Mihaljević ističe kako se autor, govoreći o hrvatskim dijalektima, pita kako to da se često prihvatljivijim smatra preuzimanje elemenata iz stranih i počesto tipološki različitih jezika nego iz standardnoga jezika kojim se služi matični narod. Ocijenila je kako se autor u knjizi bavi aktualnim i relevantnim temama koje trajno zaokupljaju hrvatsku jezikoslovnu i opću javnost.
Nakladnik ističe da Vidović iznosi i otkriva jezičnopovijesne, demografske i kulturološke činjenice, koje je u početku pokrivala prisilna šutnja nametana najčešće političkim zlosiljem, potiranjem pa i "istragama", a na što se tijekom vremena taložila i prašina prirodnoga zaborava.
Ocjenjuje kako to najbolje oslikavaju Vidovićevi radovi o Hrvatima, njihovu jeziku, književnosti i kulturi na području istočne Hercegovine, Boke kotorske i drugih dijelova Crne Gore, zapravo područja koje povijesni izvori spominju pod nazivom Crvene Hrvatske.
Domagoj Vidović rođen je 1979. u Metkoviću. Diplomirao je lingvistiku te hrvatski jezik i književnost. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu doktorirao 2011. s temom Antroponimija i toponimija Zažablja. Od 2004. zaposlen je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Objavio je više knjiga, među kojima i knjigu "Zažapska onomastika".