Jednake su šanse, sudeći prema javnim porukama nekih političara, da se ide ili prema manjinskoj vladi ili prema izborima – ocijenio je u intervjuu Pobjedi Genci Nimanbegu, predsjednik Nove demokratske snage Forca i poslanik Albanske liste.

Nimanbegu je poručio da među potpisnicima memoranduma o saradnji manjinskih partija, SNP-a, Ure i Civisa, fali Hrvatska građanska inicijativa, ali, kako je rekao, mjesta u toj saradnji ima i za druge političke subjekte.

POBJEDA: Što je ideja memoranduma o saradnji koji su potpisali manjinske partije, SNP, Ura i Civis, što je zajednički plan?

NIMANBEGU: Ideja je opisana u stavovima koje on sadrži. Mi jednako prihvatamo sve postulate ovog dokumenta, ali sigurno da vladavina prava, jačanje evropskih integracija, rast životnog standarda, borba protiv korupcije, decentralizacija, depolitizacija i funkcionalne institucije u obrazovanju, zdravstvu idu ruku pod ruku sa zaštitom, unapređenjem prava nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, a posebno Albanca koji su posebno zainteresovani da žive otklonjeni rizika asimilacije, s manje emigriranja mladih van Crne Gore i mjesta u kojima žive, uz djelotvorne razvojne politike koje neće uticati na demografske procese u Crnoj Gori. To je ključ opstanka našeg a i drugih naroda u Crnoj Gori.

Nadam se da potpisnici ovog dokumenta nemaju previše različita očekivanja od memoranduma o saradnji i poručujem im da često čitaju i voljno primjenjuju u svom političkom radu postulate ovog dokumenta. Shvatajući kao jednu zajedničku javno iskazanu spremnost da se, sa tim zajedničkim imeniteljima, krene u primjenu političkog dijaloga u Crnoj Gori kao osnova za pokretanja veće političke, društvene i ekonomske stabilnosti u Crnoj Gori. Meni, kao predsjedniku nacionalne stranke, je ideja i u tome da se primjenom i naših principa i političkih zahtjeva pokuša djelotvorno uticati na političke prilike u Crnoj Gori.

Prevelika očekivanja od memoranduma o saradnji između njegovih potpisnika mogu uticati da i ovaj dokument bude shvaćen samo kao deklarativno i lažno medijsko sakrivanje iza ciljava o građanskoj Crnoj Gori, a ona bez različitih nacionalnih zajednica ne može biti održiva i demokratska.

POBJEDA: Jeste li pozvali druge političke partije da vam se pridruže? Da li mjesta ima u toj saradnji za SDP, SD, ali i DPS?

NIMANBEGU: Kao što tvrdim da bez manjinskih naroda ne može biti održive i jake Crne Gore, takođe i bez svih naroda ona ne može biti demokratska. Znate, ja sam stanovišta i iskustvo koje imam to potvrđuje, da se iza „prograđanske“ partije često samo tankom linijom kriju nacionalne partije. I to je svim političkim akterima u Crnoj Gori sasvim jasno.

Meni lično u ovom dokumentu fale od početka i predstavnici Hrvatske građanske inicijative kao legitimni i autentični predstavnici Hrvata u Crnoj Gori.

Eto, vidite kako se danas Vlada diči da je Bokeljska mornarica, inače baština hrvatskog naroda iz Boke Kotorske, uvrštena u Uneskovu listu nematerijalne svjetske kulturne baštine. To je baština države Crne Gore, a ne crnogorska kulturna baština. Stoga, naravno da mjesta u ovom memorandumu ima i za druge političke subjekte. Mada to ne zavisi samo od moga stava. To zavisi i od stava koje su druge partije izrekle o ovom memorandumu.

POBJEDA: Memorandum je oštro kritikovan od DF-a i Demokrata da se radi o putu ka savezu sa DPS-om i koraku ka manjinskoj vladi. Kako komentarišete razočarenje Fronta i Demokrata? Je li u planu manjinska vlada?

NIMANBEGU: Eksperiment nazvan „ekspertska“ a u stvarnosti aktuelna i sada već nelegitimna vlada je takođe bila dijelom manjinska. Sadašnji potpisnici memoranduma to i potvrđuju - da je to bio promašaj koji se raspao odavno. Doduše, nekima je trebalo vrijeme da ili uvide ili priznaju.

Ja sam zato i u obraćanju prilikom svečanosti izrekao da je Crna Gora višeslojna, da nema dvije strane već da ima više nacija, religija i da je potrebno da se politički akteri povuku sa sadašnjih pozicija par koraka da bi išli narijed. Jednake su šanse, sudeći prema javnim porukama nekih političara, da se ide ili prema manjinskoj vladi ili prema izborima. Ali svakako, u interesu je svih, da će to raditi neka nova vlada.

Ova vlada u svom sastavu ima i članove koji najavljuju novu partiju, a navodno su bili nestranački eksperti. Jasno je da su u svom radu oni jasno zloupotrijebili svoju funkciju u cilju političke afirmacije iz čisto ličnih interesa.

POBJEDA: Kako komentarišete opredjeljenje Ure, SNP-a i Civisa da krenu u saradnju sa manjinskim partijama, čijih predstavnika nema u Vladi? Je li to napuštanje ranije prakse? I da li je to distanciranje od DF-a i Demokrata?

NIMANBEGU: Poslije mjeseci i mjeseci javnih poziva da se sarađuje sa manjinskim partijama, i od pozicije koja je, u obliku nametnute vlade, lažno pozivala na saradnju, a praktično ništa nije ponudila, ovo je dokument kojim se bar dio te većine i praktično na nešto obavezuje.

Siguran sam da je na ovaj potez uticalo više faktora, kao i spoznaja da se eksperiment nazvan ekspertska vlada pokazao kao čist promašaj zbog brojnih neuspjeha, konfuznih poruka i demagoških politika.

Pomenuću tu i dešavanja na Cetinju u septembru ove godine. Potvrđeno je da su i ova vlada i njeni članovi čak i „unaprijedili“ partijski klijentelizam i partijska zapošljavanja. Stoga, njihov potez razumijem kao i nijemo prihvatanje grešaka koje je ova vlada radila i radi. I to ne bi trebalo predstavljati distanciranje od nekoga. Ovo bi trebalo da je izjava i to voljna, opštih demokratskih principa sa kojima se unapređuje društvo. Znate, naravno, da od javno rečenih namjera do njihove primjene često postoji velika diskrepanca. Stoga ova izjava volje, memorandum o saradnji, prvenstveno obavezuje potpisnike da ih poštuju. A naravno pozdravljam ako drugi politički subjekti takođe ih podrže, bilo iz sadašnje skupštinske većine ili skupštinske manjine.

POBJEDA: Jedan od lidera Albanske liste, Vaš kolega Nik Đeljošaj, rekao je da je manjinskim partijama nakon dešavanja na Cetinju nuđeno da uđu u Vladu i, kako je kazao, budu zamjena za Uru. Možete li nam reći konkretno, ko vam je i šta nudio u Vladi?

NIMANBEGU: Informisan sam od gospodina Đeljošaja o sastanku koji je održan sa jednim članom Vlade. Ja nijesam prisustvovao. Stoga Vam moj odgovor može biti samo interpretacija nečega čemu nijesam prisustvovao.

Naravno, i ako Ura ili neko drugi misli da manjine budu zamjena za nekog drugog, to je pogrešan stav. Mi kao autentični predstavnici naših naroda u Crnoj Gori smo ne samo ovim memorandumom, već i ustavnim odrednicama dužni, potrebni da kreiramo i učestvujemo djelotvorno u donošenju politika u Crnoj Gori. To je princip koji mene i moj subjekat sada i javnost prepoznaju i čine našu razliku sa drugim partijama koje predstavljaju bilo manjinske ili prograđanske partije.

POBJEDA: Povučena je inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi, što je vladajuća koalicija doživjela kao svoju pobjedu. Što je plan opozicije za dalje?

NIMANBEGU: Na prvi pogled, može se tako tumačiti, ali to je površno. Izjašnjavanje je time samo odgođeno. Kada će biti ponovno postavljeno je samo pitanje procjene. Činjenica je da je sadašnja vlada bez podrške u Skupštini Crne Gore, i ta podrška kada bi bila mjerena iskreno ne bi dobila više glasova nego što ima prstiju na jednoj ruci. Čak i eventualno obaranje inicijative o nepovjernju bi bila samo kalkulantska igrarija političara koji bi to podržali.

POBJEDA: Što je izlaz iz ove duboke političke krize?

NIMANBEGU: Ozbiljan dijalog između političkih faktora. Danas je to teže nego čak i 98-e godine kada je bilo dva pola na političkoj sceni. Danas ih ima više nego dva. Politički faktori koji su mali imaju i malu pregovaračku realnu moć. Stoga, naravno, kao i puno puta do sada, ostajem pri tome da su promjene u Crnoj Gori nabolje povezane uz dijalog između političih subjekata.

Naravno, to ne zavisi samo od političara u Crnoj Gori. Jer je evidentno da i regionalni i međunarodni uticaj na ovaj dijalog je veoma jak i koordiniran. Evidentan uticaj crkve na aktuelnu vladu je bio čak i javan. Sve je to štetilo demokratiji u Crnoj Gori, pa smo dočli do ove apsurdne situacije. Da Vlada koja nema podršku u Skupštini, i njeni čelnici, ucjenjuju poslanike narodnom voljom. Narod nije birao apostole u Vladi već poslanike u Skupštini.

Mi nijesmo izolovano ostrvo, istoriju pišu pobjednici ali je naravno pišu ili dopisuju suprotno onom što je bila realnost. Mi kao Albanci naravno smo puno osjetili u našoj istoriji što to znači za naš politički i društveni položaj. Sada, naravno, računamo da će demokratski principi i deklarisani put ka EU pomoći u ispravljanju tih istorijskih nepravdi.

Partijski prioriteti

POBJEDA: Prije mjesec i po izabrani ste za novog predsjednika Force. Koji će Vam biti prioriteti u daljem snaženju partije?

NIMANBEGU: U obraćanju delagatima na našoj IV izbornoj skupštini sam izjavio da je ova redovna i prirodna promjena rukovodstva u Forci novi demokratski standard za albanske partije i dokazuje da promjena pozicija dolazi prirodno, tečno i kao politička i ljudska odgovornost.

Obnovom kadrova i novim načinom funkcionisanja partije, koristeći dosadašnja iskustva, Forca, kao vodeća partija Albanaca u Crnoj Gori, je uvijek bila inicijator i avangardna partija od koje su dolazili i ostvarivali se naši politički ciljevi. U proteklom periodu su mnogi riješili ili dobili politički iskaz sličan našim političkim zahtjevima. Sada naši ciljevi idu korak dalje: nastavljamo sa prioritetima programa koje su autentično predstavljanje Albanaca u Crnoj Gori, ekonomski razvoj u opštinama sa većinom albanskog stanovništva, smanjenje programskih razlika i bolja saradnja sa drugim albanskim političkim subjektima i drugim subjektima sa progresivnim demokratskim strategijama i programima iz zemlje i inostranstva, nastavak rada na demokratizaciji društva, kao i nastavak rada kao pouzdan partner na putu ispunjavanja uslova za punopravno članstvo Crne Gore u EU.

Moj četvorogodišnji mandat želim posvetiti takođe u uvođenju i unapređivanju dijaloga između mlađih kadrova u partiji kao osnov za razumijevanje i potrebu donošenja političkih odluka koje su ne elitističke već zasnovane na realnim potrebama ali uvijek u skladu sa našim nacionalnim prioritetima. Taj dijalog, naravno, težim da ostvarimo i sa nezavisnim intelektualcima, nevladinim udruženjima i naravno interesnim grupama koji imaju znanje, viziju, hrabrost i odlučnost da promijene društvo nabolje.

Izvor: Pobjeda