Hrvatskoj se pruža prilika da na svoju vrlo skromnu listu izvoznih proizvoda uvrsti, vjerovali ili ne, morske krastavce, inače za europske prehrambene navike potpuno zapostavljene morske životinje koje uopće ne dolaze ne samo na dalmatinske trpeze, nego ih nema ni na listama europskih restorana.
Ako do toga dođe, najzaslužniji će biti Tajvanac Peter Chen, koji je posljednjih 15-ak godina biznis s tim neuglednim morskim životinjama razvio do neočekivano velikih razmjera, s velikim ambicijama da ga proširi na naš Jadran.
– Trenutno smo prisutni u Meksiku, gdje obavljamo izlov, a u San Diegu imamo tvornicu gdje obrađujemo i pripremano krastavce koji uglavnom završavaju u najelitnijim restoranima i hotelima u Aziji, prije svega Kini, Japanu i Tajlandu.

Također, izvozimo ih iz Turske i Indonezije, a na dobrom smo putu da taj biznis s morskim krastavcima proširimo i na Kolumbiju, te više zemalja srednje Amerike. Posjedujemo bogato znanje, iskustvo i kompletan know-how.
Morate znati da proces obrade morskih krastavaca za jelo nije jednostavan i zahtijeva izvrsno poznavanje materije. Ozbiljno smo zainteresirani da izvozimo morske krastavce i iz Jadrana jer su, koliko znam, iznimno dobre kvalitete. Tražimo pouzdanog partnera koji je spreman ući u suradnju s nama. Postoji više modaliteta suradnje, što ovisi, naravno, o tome kako se dogovorimo – specijalno za Slobodnu Dalmaciju otkriva nam Peter Chen.
Chen je već angažirao ljude u Hrvatskoj koji provjeravaju je li uopće moguće Hrvatsku uvući u taj biznis.
– Poznato mi je da je jedan dio zemalja te morske životinje stavio na listu zaštićenih vrsta te nije moguć njihov izlog. Mnoge su to učinile po inerciji premda nije postojala opasnost da budu ugrožene izlovom. Pogotovo što su morski krastavci na zapadu nejestivi.
No, istražio sam tu problematiku i odgovorno tvrdim da ih kontrolirani izlov, uz utvrđivanje vrlo preciznih godišnjih kvota, ne ugrožava. Zbog toga ne vidim pravog razloga da svoj biznis ne proširim i na vaš Jadran – kaže Chen. Ako do toga dođe, za početak bi angažirao četiri ribarska broda s posadama i roniocima koji bi brali krastavce. Na kopnu bi, kako kaže, izgradio omanji pogon s 15-ak radnika koji bi odradili prvu fazu prerade, dakle, očistili ih i termički obradili, te spakirali u kontejnere za izvoz.
– Prije nego dođu na stol moraju se još nekoliko puta obrađivati po samo meni znanim receptima. Ako dođe do posla, računam da bismo godišnje, želimo li rentabilno poslovati, morali izvesti najmanje stotinu tona – kaže Peter Chen. Inače, ova delicija, koja se servira uz druga jela, dostiže cijenu po jednoj porciji od gotovo sto dolara. Često se koristi u varivima i juhama u kojima okus njihovu inače poprilično bezličnom mesu daju aromatično bilje i začini.
Kakve su šanse da naš morski krastavac završi na jelovnicima ekskluzivnih hotela i restorana na Dalekom istoku?
U Ministarstvu poljoprivrede i ribarstva, pomalo iznenađeni da se netko zanima za taj biznis, tek su kazali kako nisu sigurni je li dozvoljen njihov izlov jer je to u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša. Novi Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 6. srpnja 2013. godine ne definira zaštićene vrste, nego strogo zaštićene vrste i zavičajne divlje vrste. Podzakonskim aktima koji su u pripremi definirat će se popisi strogo zaštićenih vrsta i zavičajnih divljih vrsta.
Donošenjem predmetnih propisa za zavičajne divlje vrste koje nisu strogo zaštićene omogućiti će se i komercijalno korištenje na održivi način uz dopuštenje ovog Ministarstva – kaže Ojdana Rajić Azinović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Ona pojašnjava da bi se morski krastavac, zapravo, mogao naći među onim zaštićenim vrstama čiji je kontrolirani izlov dopušten. No, sve bi moglo biti jasnije najdalje do kraja ove godine.
– Ja sam spreman pričekati. No, i dalje ću raditi na tome da u taj biznis uključim Crnu Goru i Albaniju. Kako sada stoje stvari, najprije ću krenuti s izlovom u Albaniji gdje nema nikakvih zapreka. Želim biti jasan, nemam interesa stvarati probleme i pomutnju, ugrožavati tu morsku vrstu. Ako se upustim u te poslove, želim da su svi zadovoljni i svi profitabilni, a izlov prirodan i kontroliran, te da može biti dugotrajan – zaključuje Peter Chen, koji ovih danas namjerava i osobno posjetiti Hrvatsku.
www.slobodnadalmacija.hr