Bokobran

U velikom i raznovrsnom opusu likovnih djela, Vasko Lipovac se istaknuo svojim odnosom prema prostoru, arhitekturi, ali i viđenjem i promicanjem važnosti likovne umjetnosti u oplemenjivanju životnog prostora. Između ostaloga, zalagao se za postavljanje likovnih djela u radne, industrijske prostore, u kojima ljudi provedu polovicu svog života pa ih likovnim djelima treba učiniti ugodnijim, kako je tvrdio: „njegovanjem kulture rada i radne sredine“.

U Bokobranu hrvatske povjesničarke i doktorice znanosti Lovorka Čoralić i Maja Katušić, zaposlene na Hrvatskom institutu za povijest, govore kako istražuju povijest Boke kotorske. Čoralić i Katušić govore o tome kako je proučavanje arhiva u Kotoru, Zadru, Zagrebu i Veneciji vrijedno za istraživanje povijesti Boke kotorske, zašto su teme iz povijesti i povijesti umjetnosti Boke kotorske važne za znanstvenike s naših prostora, zatim o pozitivnoj suradnji s kolegama iz Crne Gore kao i o stečenim iskustvima i pogledima na suradnju s lokalnim institucijama i stručnjacima.

Gost je Bokobrana professor emeritus na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu akademik Igor Fisković. Njegova istraživanja i stručna razmatranja arhitekture propovjedničkih redova istočnog Jadrana, objavljena su u knjizi u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, »Secundum morem patriae – Identitet crkava propovjedničkih redova u jadranskoj Hrvatskoj«. Za Bokobran, Igor Fisković izdvojio je osnovne značajke crkava dvaju samostanskih redova od 13. do 17. stoljeća, franjevaca i dominikanaca na hrvatskoj obali Jadrana, na području od Istre do Boke kotorske.

Bokobran s temom glavnog oltara Francesca Cabiance u franjevačkoj crkvi svetog Josipa u Kotoru predstavlja taj barokni oltar nastao za vrijeme njegova boravka u Kotoru, između 1704. i 1708. godine.